„To radite da uništite turizam!“ Stručnjak odgovara zašto su ovakvi komentari o morskim psima u Jadranu glupi

Kao istaknuti hrvatski istraživač mora, ekolog i autor brojnih stručnih radova o morskoj biologiji i ribarstvu, Pero Ugarković, odlučio je istupiti o besmislenim komentarima čitatelja na društvenim mrežama, svaki put kad se u proljeće objavi priča o morskim psima.

- U moru gluposti koje se mogu pročitati na društvenim mrežama, jednu bih izdvojio kao posebno besmislenu. Kada novinari objave vijest o morskom psu, odmah se pojavi komentar „to radite namjerno da uništite turističku sezonu”, uz razne, često i vulgarnije varijacije - piše uvodno Ugarković.

Proljetno buđenje Jadrana: Zašto viđamo više morskih pasa baš kad se more zagrije?

- Kad su mediji prošli tjedan objavili naš rad o velikim bijelim psima u Jadranu, takvi komentari nisu izostali.

Evo nekoliko činjenica:

U proljeće se priroda “budi”, i na kopnu i u moru. Temperature rastu, dolazi do bujanja algi i planktona. Prvi morski pas koji se zbog toga redovito pojavljuje, najčešće na sjevernom Jadranu, je Cetorhinus maximus (psina golema). Nedavno ju je snimio Matej Njavro, a i danas je u vijestima snimljena na drugim lokacijama. Te će jedinke uskoro nestati i ponovno ih nećemo viđati do sljedeće sezone.

Nakon njih češće se pojavljuje Prionace glauca (modrulj). Osim što plivaju bliže obali, svakog proljeća dio jedinki završi nasukan na obalama širom Jadrana. Ne znam uzrok tome, ali očekujte takve vijesti u narednim tjednima jer se to događa sezonski, ne tijekom cijele godine.

S porastom temperature mora počinju se javljati i vrste poput Isurus oxyrinchus (mako), kojima topliji uvjeti više odgovaraju.

U toplijem dijelu godine na moru je jednostavno više ljudi, ribara, kupača i nautičara, a danas gotovo svatko ima kameru. To povećava broj zabilježenih susreta s morskim psima, ali i ostavlja dojam da ih ima puno više pred sezonu.

Vijesti o morskim psima se čitaju. Ne zato što su novinari “zločesti”, iako i oni ponekad ubace neki glupi clickbait, nego zato što ljudi prirodno obraćaju pažnju na potencijalno opasne životinje. Mene jednako fasciniraju sve morske životinje, ali činjenica je da vijesti o rakovima samcima, glavočima, vrpčarima ili virnjacima neće imati istu čitanost.

Hrvatski mediji po tome nisu nikakva iznimka. Dapače, s obzirom na to da je Jadran siromašniji vrstama velikih morskih pasa u odnosu na druge države, velik dio takvih vijesti zapravo dolazi iz drugih dijelova svijeta. Kada bi turisti brojali gdje se najviše pojavljuju u vijestima, Hrvatska bi bila negdje pri dnu liste.

Čest mit u komentarima je i da su morski psi u Jadran došli jer prate brodove, što je jednostavno netočno.

Senzacija iz dubina: Rijedak susret s 'Glavonjom' u Bakarskom zaljevu

Sad kad sam to razriješio, stavit ću jednu fascinantnu snimku iz Bakra koju je sinoć zabilježio Gianluca Zoric. Riječ je o Hexanchus griseus (morski pas glavonja).

To je vrsta koja uglavnom živi na dubinama većim od 200 metara pa sve do nekoliko tisuća. Susrete s ovom vrstom u plićem moru znam samo u okolici Rijeke (i donekle oko Makarske), a snimiti je s površine mora je posebna senzacija. Kvarner je jedno od rijetkih mjesta u Sredozemlju gdje znam da se ovo događa!

Mene ovakve vijesti ne fasciniraju zato što je to “morski pas sa zubima na površini”, nego zato što živim u državi gdje su mogući ovako jedinstveni prizori. To mi otvara stvarno zanimljivo pitanje: što točno u Kvarneru omogućuje ovakvo ponašanje ove vrste?

Istovremeno, treba se zapitati i je li takva plitka pojavnost znak potencijalnog rizika za njih zbog ribolovnog pritiska u plićem moru. Za ljude ova vrsta ne predstavlja opasnost, ali ako je izlovimo, tada će postati opasna, jer morski psi trebaju nama, a ne mi njima, piše Ugarković.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

KAKVA SNIMKA IZ PULSKOG AKVATORIJA: “Mislio sam da je dupin, a onda se pojavila peraja i div od sedam metara!“

Pulski podvodni ribolovac Matej Njavro doživio je protekle subote susret koji se viđa jednom u životu. Na samo tridesetak metara od sebe, ispred Muzila, ugledao je morskog diva – golemu psinu (Cetorhinus maximus), drugu najveću vrstu ribe na svijetu. Trebao je to biti tek još jedan ugodan dan za

Morski HRJurica Gašpar

Velika bijela psina kod Rogoznice: Nova studija otkriva zašto mladi morski psi biraju Jadran

Upravo je objavljena i najnovija studija o mladim velikim bijelim morskim psima u Jadranu, u kojoj autori raspravljaju o mogućim razlozima njihove prisutnosti na ovom području, od uvjeta koje imaju za rast do šire slike promjena u okolišu. Znanstveni rad dokumentira nedavni ulov mlade jedinke velike bijele psine (Carcharodon carcharias)

Morski HRJurica Gašpar