KLJUČNI DOKUMENT OTKRIVA GORKU ISTINU Svaki peti gost s kruzera u gradu ne potroši niti centa, dok Zadrani trpe nesnosne gužve!

ZADAR – Predizborna obećanja o Zadru kao elitnoj „home port“ luci za kruzere, iz koje će se brodovi opskrbljivati domaćom hranom iz plodnih Ravnih kotara, definitivno su otišla u nepovrat. Nova, prilično otježnjujuća realnost zadarskog turizma ogoljena je u najnovijem nacrtu Plana upravljanja destinacijom Grad Zadar 2026. – 2030., ključnom strateškom dokumentu koji je upravo pušten u javno savjetovanje.

Ovaj dokument, koji je naručila Turistička zajednica grada Zadra, a stručno izradilo Sveučilište u Zadru, detaljno analizira kruzing turizam, odnosno temu oko koje se u zadarskoj javnosti već godinama lome koplja, piše eZadar. Dok gradske ulice svakodnevno plave rijeke turista vođenih u masovnim skupinama, ekonomska računica jasno pokazuje da Zadar od njih ima izrazito malo koristi.

Iako više od polovice putnika s kruzera nakon pristajanja odluči posjetiti povijesnu jezgru, njihova je stvarna kupovna moć u gradu poražavajuća. Prosječna osobna potrošnja iznosi tek trideset i osam eura po turistu, što predstavlja pad od oko deset posto u odnosu na razdoblje prije nekoliko godina. Situacija je tek neznatno bolja izvan same špice sezone kada manja gužva otvara povoljnije uvjete za trošenje, no podatak koji izaziva najveću zabrinutost jest da gotovo dvadeset i dva posto kruzer-turista u Zadru ne potroši apsolutno ništa.

Istraživanja pokazuju kako je ovdje riječ o iskusnim putnicima starije životne dobi koji u luku Gaženica ili na Poluotok stižu prvi put, no unatoč visokom zadovoljstvu viđenim atrakcijama poput Morskih orgulja, svega mali dio njih planira ponovni dolazak. Stručnjaci stoga upozoravaju kako kruzing-turisti općenito nisu lojalni destinacijama, zbog čega su i dugoročni ekonomski učinci ovog oblika turizma vrlo ograničeni.

Dok blagajne lokalnih ugostitelja i obrtnika ne bilježe značajne prihode, građani koji žive i rade u Zadru svakodnevno plaćaju visoku cijenu kroz narušenu kvalitetu života. Pritisak na gradsku jezgru je konstantan, što potvrđuju i svakodnevni prizori zakrčenih ulica kroz koje se u sezoni jedva prolazi od mnogobrojnih vođenih grupa. Osim nesnosnih gužvi koje podjednako smetaju i stacionarnim gostima, dokument otvoreno progovara i o ekološkoj ugrozi. Kruzing-industrija prepoznata je kao ozbiljan zagađivač zbog visoke emisije stakleničkih plinova, ali i zbog golemih količina otpadnih voda te plastičnog i komunalnog otpada koje se generiraju na tim plovilima.

Autori strategije stoga apeliraju na hitno uvođenje reda i definiranje jasnih granica prihvatljivosti razvoja, povlačeći paralelu s Venecijom, Barcelonom i Dubrovnikom koji su već uveli stroga ograničenja pristajanja. Da bi se spriječili daljnji negativni učinci, Plan predlaže sustavno upravljanje pravcima kretanja posjetitelja kako bi se postigla ravnomjernija distribucija i rasteretio najosjetljiviji dio grada. Uz to, naglašava se potreba za kontinuiranim unapređenjem izletničke ponude koja bi imala veću dodanu vrijednost, kao i uvođenje strože kontrole nad ekološkim standardima brodova na vezu. Zadar se tako našao na važnoj prekretnici na kojoj mora odlučiti hoće li ostati tek besplatna kulisa za selfije ili će uspjeti nametnuti pravila igre koja štite lokalnu zajednicu.

D.G.