3 min. čitanja

Ključna saznanja UN-a o klimatskim promjenama uvelike pogrešno protumačena

Ključna saznanja UN-a o klimatskim promjenama uvelike pogrešno protumačena
Foto: Pixabay / cocoparisienne / Ilustracija

Prema zaključcima u istraživanju involviranih znanstvenika, ključni nalazi najnovijeg klimatskog izvješća IPCC-a, međuvladinog panela o klimatskim promjenama, uvelike su pogrešno protumačeni.

U ovom dokumentu, znanstvenici su iznijeli svoja saznanja i predviđanja, da će staklenički plinovi dostići vrhunac najkasnije nešto prije 2025. godine.

Ovo naime, implicira, da bi se emisije ugljika mogle povećavati za još tri godine i da bi svijet tako još uvijek mogao izbjeći opasno zagrijavanje. Međutim, znanstvenici kažu da je to skroz netočno i da se emisije moraju pod hitno smanjiti.

Posljednje izvješće IPCC-a usredotočilo se na to kako zapravo ograničiti ili smanjiti emisije plinova koji su glavni uzroci zagrijavanja.

U svom sažetku znanstvenici ističu da je još uvijek moguće izbjeći najopasnije razine zagrijavanja zadržavanjem rasta globalnih temperatura ispod 1,5 C u ovom stoljeću.

To će svakako zahtijevati velike napore, a emisije ugljika trebat će se smanjiti za 43% do kraja ovog desetljeća, kako bi ostale ispod praga opasnosti.

Foto: Mario Tama / BBC News

No, prije nego što se smanje, emisije moraju doseći vrhunac – a u tekstu koji objašnjava ovu ideju izvješće postaje pomalo zbunjujuće.

– Anticipira se da će globalni staklenički plinovi dostići vrhunac između 2020. i najkasnije do 2025., u globalnim modeliranim putevima koji ograničavaju zagrijavanje na 1,5 C – stoji u sažetku.

Većina medija, uključujući i BBC, zaključila je da bi emisije mogle rasti do 2025., a da bi svijet i dalje mogao ostati ispod 1,5C.

– Kad pročitate tekst kako je izložen, odaje se dojam da ste stigli do 2025. godine, što mislim da je vrlo nesretan ishod i zaključak – rekao je autor Glen Peters, iz Centra za međunarodno istraživanje klime u Oslu i IPCC-a.

– To je nesretan izbor formulacije. To će, nažalost, potencijalno imati prilično negativne posljedice – dodaje.

Što je pošlo po zlu?

Djelomično je razlog to što se klimatski modeli, koje znanstvenici koriste za projiciranje temperatura, rade u petogodišnjim blokovima, tako da 2025. slijedi, na primjer, 2020.-u, bez osvrta na godine između.

– Budući da modeli rade na 5-godišnjim koracima, ne možemo izvoditi zaključke s većom preciznošću – rekao je dr. Joeri Rogelj, s Imperial College Londona i glavni autor IPCC-a.

– Ali kad pogledate znanstvene podatke koji podupiru ovaj naslov, odmah postaje jasno da svaki scenarij u skladu s 1,5 C smanjuje emisije od 2020. do 2025. godine. Čak i za scenarije koji ograničavaju zagrijavanje na 2 C, to je također slučaj. Drugi problem je svakako bio tajming.

Covid je odgodio izvješće o ublažavanju za oko godinu dana, ali korištene informacije potječu iz modela koji su predviđali vrhunac, uglavnom, 2020. godine.

– U naslovnoj izjavi se ne bi moglo reći da su emisije već trebale dosegnuti vrhunac, budući da se vlade i znanstvenici moraju složiti oko znanstveno točnih podataka, a da ne budu preskriptivne – kazao je dr. Edward Byers, autor doprinosa IPCC-a s Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sustava.

To je dovelo do duge rasprave tijekom dvotjedne sjednice o odobrenju između znanstvenika i državnih dužnosnika o točnim riječima koje se u izvješću trebaju koristiti.

– Neki su se bojali da će ovo izvješće uskoro biti zastarjelo. A ako se izvješće pročita u budućnosti onda “odmah” ne znači ništa – kaže Byers.

Glavni izazov u prenošenju složenih poruka o klimatskim promjenama jest taj što pojednostavljeni medijski izvještaji o tim događajima često imaju veći utjecaj od same znanosti.

To zabrinjava znanstvenike koji tvrde da bi baš ovo stvaranje dojma u zemljama da emisije mogu nastaviti rasti do 2025. godine bila katastrofa za svijet.

– Apsolutno nemamo luksuz dopustiti da emisije rastu još tri godine – oštra je Kaisa Kosonen iz Greenpeacea.

– Imamo osam godina da gotovo prepolovimo globalne emisije. To je ogroman zadatak, ali još uvijek izvediv, kao što nas je upravo podsjetio IPCC, ali ako ljudi sada počnu loviti vrhunac emisija do 2025. kao neku vrstu mjerila, nećemo više imati prilika – zaključuje Kosonen.

Z.G.

PROČITAJTE JOŠ:

KLIMATSKE PROMJENE SU OZBILJAN PROBLEM: Italija i Hrvatska zajedno rade na smanjenju njihovog utjecaja na obalu
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.