EU se hvali zaštitom mora, a strogo je zaštićeno manje od 1 posto

Europska unija vjerojatno neće ispuniti ciljeve zaštite morske bioraznolikosti do 2030. godine, upozorava Europski revizorski sud (ECA). 

Manje od 1 % voda EU-a nalazi se pod strogom zaštitom, što posljedično ugrožava morske ekosustave i dovodi u pitanje zadane ekološke ciljeve, piše Euronews.

Cilj EU-a je do 2030. zaštititi 30 % svojih mora, a od toga bi 10 % trebalo biti pod strogom zaštitom. Revizori ističu da samo širenje mreže zaštićenih područja neće biti dovoljno ako se ne uvedu stroža ograničenja za djelatnosti koje uništavaju morski okoliš. Trenutno stanje pokazuje velik nesrazmjer između ambicija i stvarne situacije na moru.

"EU je postigao određeni napredak u proglašavanju zaštićenih morskih područja, ali naša revizija pokazuje da je pravi izazov pretvoriti to proglašenje u stvarnu zaštitu", izjavila je Iliana Ivanova, članica ECA-e.

Kako zbilja uvesti drugačiji režim?

Uvođenje strožih ograničenja moglo bi izazvati politički otpor zainteresiranih strana, tj. ribarskih zajednica i povezanih industrija, navodi dalje Ivanova.

Ta bi ograničenja mogla utjecati na ribarske flote koje djeluju u više država, što stvara napetost između ciljeva očuvanja bioraznolikosti i gospodarskih interesa obalnih zajednica. Zemlje poput Francuske i Švedske uključuju lokalne zajednice i uvode zabrane pridnenog koćarenja, Irsku primjerice usporavaju veliki nedostaci u podacima i pravna kašnjenja.

Provedbu dodatno otežavaju kronični nedostatak osoblja, nedovoljno financiranje i dugotrajni administrativni postupci. Nadležna tijela često uoče štetne ili ilegalne aktivnosti, ali nemaju resurse ni zakonske ovlasti da ih zaustave. "Da bismo političke ambicije pretvorili u konkretne rezultate za morske ekosustave, potrebni su nam brže djelovanje, primjenjive mjere zaštite i usklađenija mreža u svim morima EU-a", dodala je Ivanova.

A problem je kao i uvijek novac, tj. rascjepkano financiranje. Napori za očuvanje ovise o nacionalnim proračunima i različitim fondovima EU-a, zbog čega zaštićena područja imaju problema sa zapošljavanjem, resursima i dugoročnim planiranjem.

A čak i kad se pravila donesu, izazov je dobiti potporu zajednica na koje se odnose. Monica Verbeek, izvršna direktorica nevladine organizacije Seas At Risk, smatra da Europi ne nedostaju politike, rješenja ni znanstveno znanje. "Tamo gdje se mjere provode dosljedno i u dovoljnoj mjeri, priroda se oporavlja. No, oporavak na široj razini još se ne događa. Ne možemo si priuštiti još jedno desetljeće ambicioznih ciljeva koje prati loša provedba", zaključila je Verbeek, a prenosi Index.

J.T.