5 min. čitanja

KAD POTONE RIBARSKI BROD Troškovi izvlačenja ribare bacaju na koljena

KAD POTONE RIBARSKI BROD Troškovi izvlačenja ribare bacaju na koljena

Gubitak broda koji omogućuje rad i život najteži je udarac u zajednici ribara. Kako nesreća nikad ne dolazi sama, dodatni su šok papreni troškovi vađenja plovila. Sustav treba mijenjati, složni su ljudi kojima ribarstvo znači život, ne samo posao.

Uslijed jake subotnje nevere i pljuska na splitskom području, na dnu luke Brižine završio je tridesetmetarski ‘’Dišpet’’. Tragedija zbog kakvih je Antonio Šunjić, čelnik županijskog i gradskog Ceha ribara, i sam pomagao kolegama u nevolji,  sada je snašla njegovu i još nekoliko obitelji, čija egzistencija ovisi o potonulom brodu. Drugi veliki šok vlasnik je doživio kad je saznao koliko bi trebao pokriti za njegovo izvlačenje. U pitanju je gotovo milijun kuna, prema zasad jedinoj ponudi firme s roniocima koju je poslalo Croatia osiguranje.

No to nije sve. Navodno 70 tisuća kuna dnevno košta plutajuća brana protiv zagađenja mora i papir za skupljanje masnoće. Postavila ih je jedna od dvije za to ovlaštene firme sa splitskog područja, CIAN, odlukom tamošnje Lučke uprave. Vrijeme, nažalost, nije na strani ribara. Procedure s rješavanjem osiguranja i brodskih papira od strane Lučke kapetanije obično traju. Dok ribarski troškovi dan za danom rastu.

‘’Tekući idu, a troškovi vađenja mogli bi nas ubiti’’

- Cifre su ogromne. Da živim dva života, ja to pokrit ne mogu. Kako je brod osiguran za slučaj potonuća, nadam se da će osiguranje tu pripomoći. Koliko sam razumio, još prikupljaju neke ponude za izvlačenje pa će onda oni odlučiti koja im je najbolja. U međuvremenu, meni je svaki dan godina! A njima dok učine te papire, proleti. Meni idu tekući troškovi obrta, brod je na dnu blizu rive. Od njega ne živi jedna, već devet obitelji. Razumite da nam je svima kao dio familije. Na sve to za petak se najavljuje i novo nevrijeme kod nas, pa se pitam hoću li uopće imati što izvaditi iz mora, osim podrtine - zabrinuto govori. U svojoj muci Šunjić ne zaboravlja veliku zahvalu kolegama ribarima koji su se uključili akciji prikupljanja pomoći u znak solidarnosti.

Pribojava se da bi procedure oko izvlačenja mogle potrajati, pa bi u najgorem slučaju u 20 dana samo trošak plutajuće brane mogao ‘’pojesti’’ policu osiguranja broda.

Cijela ribarska zajednica pita se može li se naći neko brže rješenje za nesreće poput ove, neki bolji financijski mehanizam za pogođene ribare te ubrzati i pojeftiniti same procedure i odrađeni posao. Jasna im je poslovna logika i politika ovlaštenih firmi, ali baš i ne gotovo nikakav utjecaj i mogućnost ribara na izbor najpovoljnije od pristiglih ponuda. Prema trenutno prisutnima na tržištu, cijena izvlačenja mogla bi u tom slučaju biti manja i za sto tisuća kuna (uključen PDV).

‘’Sustav strvinari nad havarijom života’’

Vrtoglave troškove prevencije onečišćenja mora i izvlačenja broda u Kaštelima komentirao je Petar Baranović, predsjednik Odbora za ribarstvo Hrvatske poljoprivredne komore i stalni suradnik Morskog HR.

- Samo jedna ta faktura je nekoliko stotina tisuća kuna. U današnjim vremenima  uspješni poduzetnik u Hrvatskoj za zaraditi toliko treba godine. Bilo bi normalno valjda da se te ponude za vađenje broda traže na tržištu. Jednom riječju, imamo dojam da je na tom području Jadranske obale stvoren jedan sustav koji u konačnici strvinari nad brodarom koji je doživio havariju života. Izgubiti takav jedan brod s vrijednom opremom koja je završila pod morem to i jest - upozorava Baranović.

Zaštitne brane negdje postavljaju i vatrogasci, ne i u Kaštelanskom zaljevu

U Lučkoj kapetaniji Split potražili smo objašnjenje ribarima nejasnog razlog zašto zaštitnu branu od curenja goriva i ulja nije postavila neka javna služba, kao što to primjerice na Visu čine vatrogasci, a drugdje lučke uprave i kapetanije. Šef splitske Željko Kuštera ističe kako je odluka o tome u ingerenciji Lučke uprave Split i osobno ne zna da bi postojali različiti standardi o kojima govore ribari.

- Ovo je prvi put šta čujem za te dvostruke standarde. Na području Splitsko-dalmatinske županije imate dvije specijalizirane tvrtke koje se time bave i izlaze na teren kod prevencije onečišćenja mora. Ako je to kao sada u luci, zna se da to pozivaju iz Lučke uprave da štite svoje lučko područje. To je njihova uloga, da onečišćenje ne ide van broda. Morate znati da je to u Kaštelanskom zaljevu, o tome moramo voditi pažnju - govori šef splitske Lučke kapetanije. Kad je riječ o troškovima koji će u konačnici pasti na teret vlasnika broda, one su već pitanje ekonomije i u njih nije htio ulaziti. Kapetanija je, dodaje, u subotu ujutro s dežurnim inspektorom odradila svoj dio posla, očevid na istočnom vezu luke Brižine. Dojava o mjestu potonuća stigla je oko 7,50 sati.

- U međuvremenu je obaviješten i vlasnik broda. Na ribarici nije bilo puno goriva, nekih desetak litara i oko 200 litara ulja. Zbog toga smo odmah zvali splitsku Lučku upravu, pod čijom je luka nadležnosti, i rekli da se moraju postaviti brane zbog mogućeg onečišćenja. One su odmah i postavljene oko broda. Na licu mjesta su ubrzo bili djelatnik kapetanije i dežurni inspektor. Nisu oučena neka onečišćenja, ali morate doći napraviti zapisnik. Vlasniku je dan usmeni nalog o obvezi izvlačenja broda, a rješenje o tome s rokom u kojem to treba ispoštivati mora se izdati u roku 8 dana. Dobit će i rješenje o zabrani plovidbe, dok brod ne pregleda ovlaštena organizacija Hrvatski registar brodova. Dakle, uvijek je vlasnik odgovoran za vađenje broda po dobivenom rješenju. Ako on to ne napravi, da se Lučkoj upravi s obzirom da je na području luke i troškovi se kasnije stave na vlasnika. Kad se to dogodi na plovnom području, daje se to tvrtki Plovput d.o.o. iz Splita. Ali ovo se dogodilo u luci i zna se tko njome upravlja - pojasnio je Kuštera vezano za administrativnu proceduru koja je u tijeku.

Vrijeme je novac…

Naš Kaštelanin je očekivano i dalje pod teškim dojmovima same havarije i financijskog udara koji mu tek slijedi.

- Ponavljam devet obitelji inače živi od tog broda. Otac i ja učinit ćemo sve da nitko ne ostane na cesti. Nikoga ne krivim, razumite. Dogodilo se što se dogodilo. Ranjen sam, a pari mi se da će nas svi ti troškovi plus ovi tekući na kraju ubit’. Ali opet ne mogu tu nikoga prozivat, svi vele da je to procedura i da traje. Po meni treba mijenjat sustav, nekako bi ga trebalo ubrzat’. Da se brodovi brže vade, pa onda rješava papirologija - zaključuje kaštelanski ribar.

Vlatka Koren

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.