Gašpar: "Pukle cijevi, pukle ceste, al' ne i fotelje: Kako su birači u Konavlima i Zadru sami sebi potpisali ljetni pakao"

ZADAR/KONAVLE - Kad ti je jedini posao voditi općinu ili recimo jedno javno poduzeće i to radiš u kontinuitetu više od jednog desetljeća, čovjek bi rekao da ti ide dobro. Ali kad kreneš kukati kako ti je stresan dan, pa građanima uvoditi restrikcije i moliti ih za strpljenje jer si naišao na nepremostivu krizu koju si proizveo ti jer u 10 i više godina zapravo nisi radio posao kako treba, vrijeme je da se postavi pitanje ne tebi, već građanima koji te uporno biraju - je li vam netko nešto stavlja u vodu ili su samo putevi od vašeg izbora do stvarnosti krivi?

Radilo se u vodi ili putevima, u jeku ljetnih mjeseci, dok se u Konavlima broje kilometarske kolone, a u Zadarskoj županiji uvode hitne mjere štednje pitke vode, na površinu isplivava gorka istina o kratkom pamćenju birača.

Konavle u prometnom kolapsu i načelnikov najstresniji dan

Na samom jugu Hrvatske, u Konavlima, prometna infrastruktura prema graničnim prijelazima s Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom doživjela je potpuni slom. Kilometarske kolone paralizirale su lokalne ceste, a ogorčeni Konavljani i turisti satima stoje zarobljeni na ljetnoj žegi.

Načelnik Općine Konavle, Božo Lasić, javno je za medije priznao kako mu je ovo najstresniji dan na poslu otkako upravlja općinom i da noćas oka nije sklopio. A podsjetimo, Lasić funkciju načelnika obnaša od svibnja 2017. godine, nakon što je prethodno četiri godine bio zamjenik načelnika! Na prošlogodišnjim lokalnim izborima osigurao je svoj treći uzastopni načelnički mandat, što znači da lokalnom politikom upravlja već gotovo desetljeće. I nije se izabrao sam - izabrali su ga Konavljani!

Iako danas situaciju naziva dramatičnom, javnost se opravdano pita zašto u devet godina mandata proširenje ili izmještanje ceste prema granici nije bilo prioritet. Projekti cestovne infrastrukture i rješavanje neuralgičnih točaka prema granici morali su biti kamen temeljac razvoja, a ne iznenađenje u jeku turističke sezone. Još je poraznije što su sami Konavljani na izborima olako prešli preko ovog problema, ne uvjetujući svoj glas jasnim planom za micanje tranzitnog kaosa iz svojih dvorišta.

Papir trpi sve: Kako je brza cesta postala spomenik političke inertnosti

Dok mještani u nevjerici promatraju kako im se jedina prometna žila kucavica pretvara u međunarodnu čekaonicu, vidljivo je da je izmještanje tranzitnog prometa kroz projekt brze ceste Dubrovnik – Čilipi – Granični prijelaz Karasovići već godinama tek mrtvo slovo na papiru. Ta je cesta primarno zamišljena kao moderna, četverotračna i visoko-protočna poveznica koja bi zaobišla lokalna mjesta, primila sav pritisak prema zračnoj luci i produžila ravno prema Crnoj Gori. Umjesto bagera, projekt su godinama pratile isključivo kočnice u obliku lokalnih političkih sukoba oko točne trase te prebacivanja odgovornosti s jedne općine na drugu, čime je strateški državni interes pretvoren u lokalno politikantstvo.

Hrvatske ceste su projekt neprestano odgađale zbog rasta troškova građevinskog sektora, izmjena projekata i beskrajnih žalbi u procesima javne nabave. Ulaskom Hrvatske u schengenski prostor i pooštravanjem kontrola na vanjskim granicama Europske unije, bilo je kristalno jasno da će Karasovići postati usko grlo.

Unatoč tome, lokalna vlast ponašala se kao da će se problem riješiti sam od sebe, a umjesto cjelovite brze ceste, danas se kao spasonosno rješenje nudi tek kozmetička izgradnja treće prometne trake prema samom graničnom prijelazu. Stanovnici Konavala opravdano primjećuju da je riječ o gašenju požara čašom vode jer treća traka na samom prilazu granici neće maknuti kilometarske kolone iz konavoskih sela niti će osloboditi blokiranu Jadransku magistralu.

Vlasnici obiteljskog smještaja, ugostitelji i turističke agencije u Konavlima šalju dramatične apele jer gosti masovno otkazuju jednodnevne izlete, a mnogi bježe iz apartmana prije završetka rezervacije, frustrirani činjenicom da su umjesto odmora dobili sate čekanja u potpunoj blokadi. Turistički djelatnici upozoravaju kako objava slika kilometarskih kolona na društvenim mrežama nanosi nepopravljivu štetu ugledu destinacije, dok se nekadašnji adut Konavala kao mirne, autohtone oaze pretvara u prometnu noćnu moru iz koje turisti žele što prije pobjeći.

Zadarski vodovod puca po šavovima pokraj netaknute Zrmanje

Sličan scenarij, ali s drugim ključnim resursom, odvija se u Zadarskoj županiji. Zadarski Vodovod službeno je apelirao na građane i gospodarstvo da hitno počnu štedjeti pitku vodu zbog slabih zaliha u sustavu. Apsurd je utoliko veći što se ovaj problem događa u županiji čiji se sustav oslanja na rijeku Zrmanju i njezine izvore koji, srećom i još uvijek, nemaju nikakvih problema s dotocima pitke vode. Problem, dakle, nije u prirodi, već u dugogodišnjem lošem upravljanju infrastrukturom.

Zadarski vodovodni sustav godinama doslovno puca po šavovima. Prema službenim poslovnim izvješćima, tvrtka bilježi stravične gubitke od čak 65 posto vode u mreži, što znači da više od polovice pitke vode iscuri u zemlju prije nego što uopće stigne do slavina potrošača.

Na čelu Vodovoda Zadar kao direktor već dulje od desetljeća, preciznije od 2013. godine, sjedi Tomislav Matek. Unatoč katastrofalnim tehničkim gubicima i financijskim minusima koji opterećuju poslovanje, cijene vodnih usluga nedavno su drastično poskupjele kako bi građani sami platili ceh višegodišnjeg nemara i propusta u održavanju mreže.

Turizam na suhom: Ugrožena sezona u jeku najvećih prihoda

Restrikcije i apeli za štednju vode u Zadarskoj županiji s pravom su izazvali nelagodu među hotelijerima i iznajmljivačima u jeku špice sezone. Turistički sektor opravdano ističe kako je nemoguće nuditi smještaj visoke kategorije bez stabilne vodoopskrbe, dok gosti u nevjerici slušaju da bi trebali štedjeti vodu u zemlji koja se hvali vodnim bogatstvom.

Predstavnici lokalnih turističkih zajednica neslužbeno priznaju kako su pritužbe gostiju sve glasnije, a strah od redukcija ugrožava osnovne operacije u restoranima i hotelima. Dok turistički sektor pokušava opravdati visoke cijene ponude, bazična infrastruktura zakazuje, ostavljajući dojam da Dalmacija bježi u prošlo stoljeće, nespremna za pritisak koji sama svake godine generira i naplaćuje.

Zločin i kazna kratkog pamćenja birača

Građani Zadra i Konavala, uključujući i brojne turističke poduzetnike, prošle su godine na lokalnim izborima izabrali nastavak identične politike, prepuštajući upravljanje gradovima i općinama strukturama koje iste ljude drže na pozicijama unatoč poraznim rezultatima.

Pitanje vodoopskrbe, restrikcija, golemog rasipanja vode i prometnih kolapsa na biralištima nikada nije nametnuto kao eliminacijski uvjet za dobivanje vlasti.

Novinski stupci danas opravdano prenose bijes javnosti, no novinarska i građanska dužnost jest pogledati u kalendar i sjetiti se prošlogodišnjih izbora. Lokalna vlast radi točno onoliko koliko građani od nje zahtijevaju na biralištima.

Sve dok se glasovi daju po inerciji i stranačkoj pripadnosti, a ne na temelju izgrađenih kilometara cesta i saniranih vodovodnih cijevi, ljeta u Dalmaciji provodit će se u kolonama i uz suhe slavine, dok će čelnici s višegodišnjim stažem i dalje iznenađeno izjavljivati da im je – baš danas – najstresniji dan u karijeri.

Jurica Gašpar

Svi izneseni stavovi predstavljaju mišljenje autora i ne moraju nužno označavati mišljenje redakcije portala Morski HR