4 min. čitanja

FOTO: ZIMSKE BOJE KVARNERA Za nautičare opasan, za ljubitelje čistog mora – izuzetan

FOTO: ZIMSKE BOJE KVARNERA Za nautičare opasan, za ljubitelje čistog mora – izuzetan
Foto: Boris Kačan

Kvarner je dio Jadranskoga mora između istarske i vinodolsko-velebitske obale. Otočnim nizovima (Cres–Lošinj i Krk–Rab–Pag) podijeljen je na Riječki zaljev, Kvarnerić, Velebitski kanal, Vinodolski kanal i Kvarner u užem smislu. U širem smislu, to je sjeverni dio Jadranskoga mora između velebitske i istarske obale. Uz upoznavanje Kvarnera riječju, slikom, i to ovom zimskom, najbolje će je dočarati Boris Kačan.

Otoci Cres, Lošinj, Krk, Rab, Pag dijele Kvarner na Velebitski i Vinodolski kanal, Riječki zaljev, Kvarnerić i Kvarner u užem smislu riječi (more između otoka Cresa i Istre). U rimsko doba ovdje su bile važnije luke Senia (Senj) i Flanona (Plomin), u srednjem vijeku Osor, Krk, Rab i Senj, a od XVIII. st. Rijeka i Senj.

Senj – Foto: Boris Kačan

Prema enciklopediji Hrvatskog leksikografskog zavoda, u antičko doba Kvarner se nazivao Sinus Flanaticus (po Plominu, ant. Flanoni) i označavao je prostor između Istre i otoka Cresa. Nakon propasti rimske Flanone antički naziv zamijenjen je nazivom Kvarner.

Ime najvjerojatnije proizlazi iz latinskog naziva [mare] quaternarium, tj. more sastavljeno od četiri dijela, na čvorištu četiriju važnih plovidbenih pravaca (zapadni prema Veneciji i Ravenni, južni prema Zadru, istočni prema Senju i sjeverni prema Rijeci). U predrimsko doba Kvarner su nastavali ilirski Liburni i Histri, a Rimljani su ga osvojili bez većeg otpora.

Goli otok – Foto: Boris Kačan

Geografski podaci

POVRŠINA: oko 3,6 tisuća četvornih kilometara ili  6,3 posto  površine epublike Hrvatske.

BROJ STANOVNIKA: više od 305.000 stanovnika ili 6,9 posto ukupnog  broja stanovnika Hrvatske. Najveći je grad Rijeka  sa 144.000 stanovnika.

SLUŽBENI JEZIK: Hrvatski, a uz književni jezik koriste se čakavski i kajkavski dijalekti.

PROMETNA DOSTUPNOST: cestom, zrakoplovom, brodom i željeznicom izvanredno povezan s europskim emitivnim  tržištima.

Pag – Foto: Boris Kačan

UDALJENOST: Trst 80 km, Ljubljana 127 km,  Beč 490 km, München 519 km,  Budimpešta 528 km, Bratislava 555 km, Prag 736, Zurich 777 km.

NAJVIŠI PLANINSKI VRHOVI: Risnjak (1528 metara), Snježnik (1506 metara), Viševica  (1428 metara) i Učka (1396 metara).

NAJVEĆI OTOCI: Krk i Cres, svaki oko 406 četvornih  kilometara površine

NAJDUŽA RIJEKA: Kupa koja kroz ovu regiju  ima tok od 29,6 kilometara

NAJVEĆA JEZERA: Vransko jezero na otoku Cresu  površine  5,5 km2; Lokvarsko jezero površine 2,1 km2;  jezero Bajer  površine  1,2 km2

Cres – Foto: Boris Kačan

KLIMA:
Primorje i otoci: mediteranska klima s vrućim ljetima i blagim zimama
Gorje: umjereno kontinentalna, a u višim predjelima planinska klima  s umjereno toplim ljetima i hladnim zimama

PROSJEČNA TEMPERATURA ZRAKA:
Primorje:  siječanj 5,2 °C,  srpanj  23 °C
Otoci: siječanj 7,3 °C, srpanj 23,8 °C
Gorje:  siječanj -1,2 °C, srpanj 16,8 °C

NAJSUNČANIJI OTOCI: Lošinj, Cres, Krk i Rab na kojima  je godišnje 217 vedrih dana.

Karlobag – Foto: Boris Kačan

TEMPERATURA MORA: u ljetnim mjesecima do 26 °C,  u proljeće i jesen 16 °C, zimi 10 °C.

Zanimljivosti:

Malo koji dio Jadrana je opasan poput Podvelebitskog kanala za kojeg češće nego ikad (evo i danas) meteorolozi proglašavaju crveni meteoalarm zbog orkanske bure.

Pametniji nautičari savjetuju uopće ne isplovljavati po nevremenu, no ako se slučajno i zateknete na moru usred bure (a i to se zna dogoditi), onda je najbolje koristiti zavjetrinu otoka Krk, Prvić, Grgur i Rab.

Direktna plovidba od otoka Krk rt Negrit do otoka Rab rt Kalifront ili obrnuto, po buri može biti vrlo opasna.

Senj – Foto: Boris Kačan

Vjetrovi
Bura: Suhi, hladan vjetar, obično sjeverno-istočnog smjera. Uglavnom donosi hladno vrijeme.
Jugo : Vlažan, topli vjetar s jugoistoka. Donosi kišu.
Maestral: Tipični dnevni vjetar koji puše sa zapada ili sjeverozapada, donosi lijepo, vedro vrijeme i čini ljetne vrućine podnošljivima.

Kvaliteta mora je bolja nego u drugim dijelovima Jadrana (slaba naseljenost uz  jedva prisutnu  industriju), te su mnoge plaže dobile plavu zastavu – simbol za čistoću, kvalitetu usluga i ekološki očuvanu okolinu.

Foto: Boris Kačan

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.