>
  7 min. čitanja

FOTO/VIDEO Opasna praksa restorana koji uvjetuju privez večerom, sad je donekle zakonski riješena, ali ne i za sve restorane uz more!

FOTO/VIDEO Opasna praksa restorana koji uvjetuju privez večerom, sad je donekle zakonski riješena, ali ne i za sve restorane uz more!
Foto: Morski HR

POMENA - Diljem obale i otoka prema starom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama nije postojalo smisleno rješenje za restorane koji se nalaze uz samo pomorsko dobro, kojeg obilato koriste. Naravno, kako rješenja nije bilo, tako su neke stvari radili (i još uvijek rade) ilegalno. Ispred svojih restorana tako stoje uređena privezišta za plovila po sistemu "uradi sam", na koja smiju doći samo i isključivo njihovi gosti, što je u naravi privatizacija pomorskog dobra, kojeg zapravo - ne smije biti.

Ovoj praksi svakodnevno svjedoče skiperi koji dobro znaju brojeve telefona vlasnika restorana, kojima se prethodno treba najaviti, čemu je i potpisnik ovih redaka svjedočio u više navrata.

Priključci za struju, uredno spojeni na brodove, jednako kao u marini, s bitnom razlikom: marina državi plaća visoke poreze za to da bi bila "marina"...

Osim što devastiraju pomorsko dobro, gradeći improvizirane pristane, na neki način čine direktnu konkurenciju legalnim marinama, ali i nefer konkurenciju susjednim restoranima kuću ili dvije iza njih, koji nemaju tu sreću da budu baš uz more. Vlasnici tih restorana ne koriste pomorsko dobro za istu svrhu, a sve poreze i davanja državi moraju davati jednako.

Ovi pak uz more, zloupotrebljavaju svoju poziciju, pa osim što uvjetuju privez nautičarima koji će na vezu najčešće i prenoćiti, pomorsko dobro uređuju bez ikakvog zakonskog plana i dozvole i po svom nahođenju. Konkretno u Pomeni, na otoku Mljetu, tu su ilegalni priključci na struju i vodu, pa čak i bazeni sa svježom ribom (pogledajte gornju i donju fotografiju).

Bazeni sa svježom ribom na samom pomorskom dobru, ispred restorana. 

Postavlja se pritom pitanje - što u slučaju nekakve havarije, požara, potonuća ili uništenja plovila na takvim privezima? Koje osiguranje bi pristalo isplatiti višemilijunske štete u slučaju kad privez nije licenciran i atestiran? Gazda takvog objekta bi prao ruke, jer pravno gledajući "privez nije njegov", a ako država nije planski riješila taj dio obale, nije onda ovo ni njen problem. Dakle, nastradao bi gost kojeg su nasanjkali da ima siguran vez.

A ima i onih koji se potpisuju na beton kojim zauvijek mijenjaju pomorsko dobro. 

U svakom slučaju, za državu i društvo, ovakve vrste besplatnog prisvajanja obale na kojem se zarađuje nezanemariv novac, neiskorišten su potencijal i šteta.

Kako to izgleda u Pomeni na otoku Mljetu, pogledajte u video prilogu:

Legalno rješenje: Privremena pontonska privezišta, ali samo pod iznimnim uvjetima

Politika je, osim kad treba jesti na tuđi račun, ovakve restorane u potpunosti ignorirala, iako njihovi vlasnici godinama traže legalno rješenje, jer su do sada isključivo plaćali kazne za ilegalnu djelatnost na pomorskom dobru. Naravno, ovdje govorimo o onim objektima koji nemaju nikakav drugi pristup objektu, osim s morske strane.

I oni sami bi radije plaćali koncesiju ili neku vrstu privremene dozvole, zbog čega je zakonodavac u novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama predvidio legalno rješenje za takve slučajeve u obliku privremenih pontonskih privezišta. Ipak, takvo i privremeno rješenje, dozvolit će se samo u iznimnim slučajevima.

Naime, članak 63., stavak 3. kaže sljedeće:

"Za privremeno pontonsko privezište koje je infrastrukturno povezano sa samo jednim ugostiteljskim objektom do kojeg pristup nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju"

Privremeno pontonsko privezište

A detalje o tome i uvjetima za koncesiju, donosi članak 148.

(1) Privremeno pontonsko privezište čini nedjeljivi prostor do 50 metara upotrebljive obale s pripadajućim sidrenim sustavom i dio morskog akvatorija, koji služi za privez brodica i jahti, a kojim se ne obavlja djelatnost na pomorskom dobru, nego služi obavljanju ugostiteljske djelatnosti u ugostiteljskom objektu koji je razvrstan kao restoran ili konoba sukladno posebnom propisu i smješten je uz pomorsko dobro, ako pristup gostiju tom objektu nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju.

(2) Koncesija za privremeno pontonsko privezište iz stavka 1. ovoga članka može se dati iznimno ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da se ugostiteljska djelatnost obavlja iz ugostiteljskog objekta razvrstanog kao restoran ili konoba sukladno posebnom propisu

2. da je ugostiteljski objekt smješten uz pomorsko dobro

3. da pristup gostiju ugostiteljskom objektu nije moguć na drugi način osim morskim putem ili cestovnim putem nije moguća opskrba objekta niti pristup gostiju

4. da ugostiteljski objekt ima važeće rješenje o udovoljavanju minimalnim uvjetima za restoran ili konobu

5. da privremeno pontonsko privezište bude postavljeno najduže šest mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, s time da je ugostitelj dužan sam ukloniti i spremiti pontonski objekt

6. da privremeno pontonsko privezište ima potvrdu o tipskom odobrenju i odobrenju sidrenog sustava izdanom od Hrvatskog registra brodova

7. da nema zapreka s osnove sigurnosti plovidbe što se dokazuje prethodno pribavljenim rješenjem nadležne lučke kapetanije o uvjetima sigurnosti plovidbe radi postavljanja privremenog pontona.

(3) Na privezištu iz stavka 1. ovoga članka ne smije se naplatiti vez, a koncesionar je dužan prihvatiti komunalni otpad s plovila.

(4) Koncesionar privezišta iz stavka 1. ovoga članka dužan je donijeti i primjenjivati Plan za prihvat i rukovanje otpadom na privezištu, sukladno propisu kojim se uređuje prihvat i rukovanje otpadom u luci.

Što je s objektima koji nisu u jedinstvenoj cjelini s pomorskim dobrom?

Kako smo već uvodno pisali, postoje i oni ugostiteljski objekti koji funkcioniraju također radi pomorskog dobra, odnosno nautičara, ali se ne nalaze na pomorskom dobru, odnosno nisu fizički vezani uz njega. Što s njima? Pa, čini se da njihov problem moraju riješiti lokalni prostorni planovi, a ne novi zakon.

Odgovor smo potražili u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

- Postavljanje privremenog pontonskog privezišta predviđeno je kao iznimka koju je potrebno vrlo restriktivno tumačiti. Upravo iz tog razloga Zakon je detaljno razradio uvjete koji moraju biti kumulativno ispunjeni.

Cilj ove odredbe je omogućiti rad ugostiteljskim objektima na obali i otocima, koji nemaju cestovni pristup a prostorni plan ne predviđa izgradnju privezišta, što u odnosu na otok Mljet nije slučaj - odgovoreno nam je iz Ministarstva mora.

- Za razliku od starog zakona kad to nisu smjeli, sad, kad će plaćati državi koncesiju, smiju uvjetovati vezivanje konzumacijom u restoranu. Ali nisu nelojalna konkurencija marinama i ne smiju naplaćivati te vezove – pojasnila nam je ravnateljica Uprave pomorstva dr. Nina Perko koja je i sukreator novog Zakona.

Iz Ministarstva također napominju da privremeni ponton ne znači i "privatizaciju" pomorskog dobra, već samo regulaciju do sad potpuno neregulirane i zapravo opasne situacije te uzimanja stvari u svoje ruke na licu mjesta, a sve uslijed nemogućnosti iznalaženja legalnog rješenja. Ugostitelji su plaćali kazne i poslovali, te živjeli s rizikom da se ne dogodi neko zlo.

I za kraj važno je napomenuti još nešto; privremeno znači vremenski ograničeno, a iznimno, također znači "u pravilu". Tako u novom Zakonu također stoji i jasna definicija da su vlasnici takvih koncesija dužni primiti osobe u nevolji na moru, kao i ukloniti ponton, nakon što im završi turistička sezona. Ukoliko postupe suprotno jednom ili drugom, kaznit će se novčanom kaznom od 33.000,00 do 130.000,00 eura.

Dakle, kompromisno rješenje za neke ugostitelje kroz ovaj zakon postoji, no to se, kako se čini, ne odnosi na ove mljetske restorane! Kompletno rješenje morat će tražiti kroz lokalnu upravu i samoupravu. A dok ne riješe svoj status, ovi privezi, bezeni s ribom, rive i terase  na pomorskom dobru, kao i ovi natpisi na slici niže, su apsolutno ilegalni!

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

OTKRIVAMO! Dvije divlje marine s 50 brodova vidljive iz svemira - 37 godina ilegalno zarađuju milijune i nitko ih ne dira!
Na Jadranu više nažalost nije novost da netko zabetonira rivu, mul, napravi privezište ili sunčalište i kao da se ništa nije dogodilo. Ni u Hrvatskoj nije novost da netko nešto ukrade. Zapravo teško je otkriti nešto novo u bespuću divljaštva “malog hrvaCkog Ćovijeka”, pa ipak, čini se da
VIDEO Graditelj ilegalne marine: “Jesam, sve sam ovo izgradio i reći ću vam koliko to naplaćujem, a ne plaćam porez!”
Dva mjeseca radimo na nevjerojatnoj priči iz Tisnog, gdje smo otkrili da je najmanje dvoje lokalnih poduzetnika devastirajući pomorsko dobro, ispred svojih ugostiteljskih objekata izgradilo, ne mul ili rivu, već čitavu marinu. No time nisu samo nagrdili prostor i izbetonirali doslovno more,…
OTKRIVAMO Nakon napisa Morskog, prisilno se pečate ilegalne marine u Tisnom: “Kreće postupak oduzimanja imovine!”
Državni inspektorat je nakon tri mjeseca od našeg upita, odnosno nevjerojatne priče iz Tisnog gdje tri desetljeća postoje potpuno ilegalne marine, potvrdio Morskom HR sve navode koje smo opisali u objavljenim tekstovima, te da je vlasnik marine kažnjen, zabranjuje mu se korištenje objekata u marini…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.