5 min. čitanja

FOTO Možemo li sami uništiti naš ronilački  turizam?

FOTO Možemo li sami uništiti naš ronilački  turizam?
Foto: Đani Iglić

Rat, rat na Kosovu, kriza 2008-e, pandemija a turizam živ. Onda nam je pomoglo arapsko proljeće i nesigurnost vezena uz njega. Ali imamo li potencijala  da sami uništimo ?

Vedran Dorušić

Sve se više priča o zagađenju od uzgajališta ribe. Uzgoj ribe najviše je rastuća grana privrede u Hrvatskoj. Ali more se tek privikava na uzgajališta. U nekim zonama ljudi se bune, protestiraju ali nemaju argumente. Morski stalno piše o tome, ali fale nam relevantni podaci. Očito je da ih nemamo, bar nemamo od prije postavljanja uzgajališta, ali ako ne krenemo sada, nećemo nikada ni imati. Ali nisu samo uzgajališta problem, nikako nisu. Problem je već i širi. Naravno svak krivi drugog iako zna da i on ima grijeha.

Puno ljudi s puno komfora jednako puno zagađenja. Puno ljudi koji jedu finu morsku ribu rezultira ili prekomjernim lovom ili velikim uzgojem i sva ta riba se vrati u more kroz neke cijevi. O mjestima bez ikakve kanalizacije da ne pričamo. Super crne jame – to su kao svemirske crne rupe, stalno u njih ulazi a nikuda ne izlazi. Jama 20 kubika, potrošnja vode 240 kubika godišnje i jama drži.

Kosmač(Dromia personata)na Crvenoj rožnjači(Paramuricea clavata)Karantunić 47m – Foto: Đani Iglić
Kosmač(Dromia personata)na Crvenoj rožnjači(Paramuricea clavata)Karantunić 47m – Foto: Đani Iglić
Kuglasti ježina(Echinus acutus) Pag Plič Krištofor 37m – Foto: Đani Iglić
Rak zezavac(Scyllarus arctus) Mali Garmenjak 40m – Foto: Đani Iglić

Ronilački turizam direktno osjeća zamućenje mora

Zagađenje realno raste zadnjih godina. Naravno da to nije sve od uzgajališta. Velik broj turista, je velik priljev otpadnih voda.  Velik broj jedrilica, je velik broj kakanja dnevno, pa i u nacionalnim parkovima.

Ako znamo da ronilac u ronilačkom centru potroši oko 18% novca potrebnog za ronilački izlet, vidimo da će ostalo faliti – svim ostalima.  Zagadimo li plaže, Kornate, Mljet i slično, nema nam turizma. Velebni i skupi smještaj napučiti će pauci.

Foto: Đani Iglić

Mucilađine*** su zadnjih godina oštetili ili uništile mnoga predivna mjesta za ronjenje. Zanimljivo na mjestima gdje baš nije puno ljudske aktivnosti,, na otovrenom dijelu južnog Jadrana. Ali stradale su i sjevernije. Naravno sad opet nije nas to jako briga je Wreck diving je najpopularniji. Ali što će biti kad u Istri padne vidljivost na  jedan metar. Onda će biti, pa trebali smo.  Zanimljivo nije bilo znanstvenih radova koji uključuju i ronilački turizam. Nikada ih nema, kao da povezivanje znanosti i privrede, šteti znanosti ?

Ali što mi tu možemo osim graktati. Pa možemo se pobrinuti za što više podataka koji bi nam pomogli u stručnom području. Pomoči i moru i privredi jer nije nam cilj jedna velika masa mora u kojoj se ništa ne smije. Moramo živjeti, raditi proizvoditi, ugošćavati goste ali trebamo tražiti bolje načine.

Foto: Đani Iglić

Razvoj mora ići, ali postoji bolji, “ECO-friendly” način

Novi projekt Centra za podvodna istraživanja NAVALIS ide baš u tom smjeru. Naime na lokaciju s „Crvenim  gorgonijama“ na otoku Maunu stavit će se logeri za temperaturu i svjetlost. Ovako dobiveni podaci bit će podijeljeni svima koji ih žele.  I ne zato što smo protiv proizvodnje ribe i turizma nego da ga pratimo. Razvoj mora ići. Svijet ide naprijed i mi moramo napredovati. Sigurno postoji bolji način, „ ECO- frendly“ recimo to simpatično.

Ali da podatke možemo prezentirati trebaju na prvo stručni podaci e pa na tome radimo. Prije toga napravit će se vizualni cenzus cijele zajednice ovih mekanih koralja koji su danas turistička atrakcija. Danas su one zdrave i velike ali ako počnu propadati ?Sjećam se da su jedne godine propale do dubine 24 metra, do danas se nisu oporavile. Pričao sam stručnim ljudima i rekli su da su stradale na puno mjesta, more se jako zagrijalo.  Ako se ovo ponovi, želimo imati što više podataka o tome.

Foto: Đani Iglić

Od kuda nam ideja da nekom kažemo propadaju.  Stoga moramo napraviti zatečeno stanje 2021-e godine Ali osim dobivanja podataka dobiti ćemo i neke informacije koje možemo prezentirati gostima te proširiti njihovo znanje o podmorju i njegovim stanovnicima. Proširenje priče o koraljima i objašnjenje da radimo na njihovom očuvanju, sigurno daje dodatnu vrijednost.

Naravno da ne očekujemo da će to promijeniti cijeli svijet i obvezati sve da pročišćavaju otpadne vode. Uzgajivače na nove tehnologije ali ipak ako ne napravimo ništa, nitko nas neće nikada uvažavati. Ovakvi znanstveni podaci koji su umreženi u međunarodnu mrežu podataka mogu se ignorirati, ali ta ignorancija onda pokazuje obrazac ponašanja.  Podatke ćete moći skinuti online i koristi ih.  Cilj je dobiti dva podatka , kretanje temperature i svjetlosti u moru. I nije nas strah neuspjeha. Ako nešto i napravimo krivo imat ćemo iskustvo i znanje kako ovo popraviti.

Čekanje da famozni NETKO nešto napravi, nema smisla, moramo samo krenuti, možda nam netko onda i pomogne.

Biserna kamenica(Pteria hirundo) Karantunić 45m – Foto: Đani Iglić
Gorgonija Pag rt Krištofor 32m – Foto: Đani Iglić

* Crvena rožnjača (Paramuricea Clavata)

Crvenu rožnjaču puno češće nazivamo crvenom gorgonijom. Pripada porodici stabalaca ili Plexauridae, rodu Rožnjača ili Paramuriceae. Ovo je najpoznatija i najljepša gorgonija jadranskoga podmorja. Često je razlog zašto je neka lokacija vrhunska za ronjenje.

***Mucilađina, nazivamo gustu ljepljivu sluz koja se pojavljuje početkom ljeta/ krajem proljeća a može u potpunosti prekriti morsko dno. Posebno koralje koji žive od prolaska mora kroz njih. Jedna vrlo neestetska pojava u podmorju.

Vedran Dorušić

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.