>
  6 min. čitanja

DONOSIMO Pojašnjenje Odluke Vlade: “Nema govora o bušenju Jadrana, ali istražiti moramo”

DONOSIMO Pojašnjenje Odluke Vlade: “Nema govora o bušenju Jadrana, ali istražiti moramo”
Foto: Screenshot / Morski HR

ZAGREB – “Prilikom najavljenih istraživanja ugljikovodika, neće se bušiti Jadran, ali ni u blizini strogo zaštićenih područja i izvora voda”, odgovor je Ministarstva zaštite okoliša i energetike na pitanje o pojašnjenju Odluke Vlade Republike Hrvatske u četvrtak 12. ožujka o davanju suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Kako iz šturog izvješća s Vladine sjednice nije bilo jasno gdje se nalaze istražna polja, a Splitsko-dalmatinska županija je nedavno u novi nacrt prijedloga Prostornog plana unijela potpuno novi  članak – “77 a” koji određuje istražne prostore ugljikovodika na Jadranu, uzbunili su se duhovi među građanima, ali i znanstvenim krugovima.  Znanstvenici Republike Hrvatske za klimu poslali su ranije danas i priopćenje u kojem komentiraju jučerašnju odluku Vlade. “Iako smo svjesni da je fokus medija u potpunosti na  epidemiji COVID-a 19, ne smijemo dopustiti da ovakve odluke prođu potpuno neopaženo”, stoji između ostalog u dopisu kojeg potpisuju Dubravka Vitali Čepo, s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković.

“Kompanije koje istražuju ugljikovodike surađuju s lokalnim poduzetnicima i angažiraju lokalnu radnu snagu”

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike vrlo brzo su nam u detaljnom odgovoru pojasnili  o čemu se radi.

– Odluci o davanju suglasnosti na ugovore, prethodile su odluke Vlade Republike Hrvatske o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koje su bile preduvjet za početak pregovora s odabranim ponuditeljima s ciljem sklapanja ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika. Nakon završetka pregovora, Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o davanju suglasnosti na ugovore – odgovaraju iz Ministarstva i pojašnjavaju:

“Na dijelu Panonskog bazena, suglasnost za potpisivanje ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na istražnom prostoru Sava-07 dobila je kanadska kompanija Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. koja već istražuje na području istočne Slavonije. INA – Industrija nafte d.d. potpisat će dva ugovora za  istražne prostore Drava-03,  Sjeverozapadna Hrvatska-01 te jedan za istražni prostor DI-14 koji obuhvaća područje Ličko-senjske te dijelove Zadarske i Karlovačke županije koji se naslanjaju na Liku. Dvije nove kompanije ulaze u projekte istraživanja u Republici Hrvatskoj, a radi se o američkoj naftnoj kompaniji Aspect Holdings, LLC koja će sa svojom podružnicom Aspect Croatia potpisati ugovor za prostor Sava-06, te hrvatska naftna kompanija Crodux derivati dva d.o.o. koja će potpisati dva ugovora za dva istražna prostora Sava-11 i Sava-12. Sklapanjem ugovora doći će do prihoda državnog proračuna procijenjenog na 22,8 milijuna kuna u 2020. godini, u koji su uključeni naknada za sklapanje ugovora u iznosu od 18,6 milijuna kuna te naknada za administrativne troškove od 4,2 milijuna kuna. Uz fiksne naknade, kompanije koje istražuju ugljikovodike surađuju s lokalnim poduzetnicima i angažiraju lokalnu radnu snagu. Naime, preuzimanjem obveza obvezujućeg radnog programa i poštujući odredbe Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, investitori će angažirati domaće dobavljače i kooperante u najvećoj mogućoj mjeri”, detaljnije pojašnjavaju u Ministarstvu.

Photo: Boris Kačan

Isključena zaštićena područja

– Iz svih istražnih prostora i radova isključeni su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Područja velikog prirodnog značaja za Republiku Hrvatsku, poput Velebita, također nisu uključena i ne njima se neće ništa istraživati. Zone izuzeća također uključuju sva izvorišta vode, sve vodotoke i jezera, sva rijetka staništa od iznimne biološke vrijednosti (poput jama, špilja i sl.), sve šume posebne namjene te građevinske zone.

Svi se radovi moraju izvoditi u skladu s Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu koji propisuje sve mjere i ograničenja provođenja pojedinih aktivnosti.

Nakon potpisivanja ugovora, započinje istražno razdoblje koje sukladno Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika traje pet godina. Unutar tog razdoblja investitori su se obvezali na određene zahvate kojima je cilj potvrditi komercijalne rezerve ugljikovodika. Jedino se istražnim bušotinama može dokazati čega ima i ustanoviti da li je pronađena sirovina komercijalno isplativa za eksploataciju, pojašnjavaju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Zabrinutost zbog bušenja Dinarida

Podsjetimo, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nedvojbeno je kazao da Hrvatska treba razmisliti o bušenju Jadrana i Dinarida, ali i prilično nejasno definirao kako je osobno neutralan po tom pitanju.

– Već sam to nekoliko puta javno rekao, ali s obzirom na činjenicu da susjedne zemlje, u ovom konkretnom slučaju Crna Gora, na svojoj strani Jadranskog mora započinju ovakva istraživanja, nešto o čemu Hrvatska treba još jednom promisliti, istraživanje Jadranskog mora, govorimo o području krajnjih južnih kota. Spominjem to jer neke indicije govore o postojanju značajnijih količina plina na području južnog Jadrana – pojasnio je Ćorić početkom 2019. godine kada je i LNG terminalu u Omišlju dao zeleno svjetlo.

Stručna javnost, a posebno lokalno stanovništvo je stoga u strahu da se eksploatacijom ugljikovodika ne naruše krhki ekosistemi dinarskog krša i Jadranskog mora s nizom zaštićenih područja.

– Ličko D-14 područje prostire se na 2700 četvornih kilometara, no sam istražni prostor, na kojem se može istraživati zapravo je vrlo ograničen. Izuzmemo li iz tog područja tzv. definirane zone izuzeća, a što se odnosi na sve prirodne resurse koji potrebuju zaštitu, kao što su izvorišta, jezera, nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, špilje, jame, šume od posebne namjene i građevinske zone, kompanija će na ličkom području na raspolaganju imati možda i manje od trećine ukupnog prostora na kojem će moći istraživati – pojasnila nam je Željka Rukavina iz Agencije za ugljikovodike.

I ona ponavlja da su zaštićena područja, područja od velikog prirodnog značaja za RH (poput Velebita) van istražnih prostora, kao i svi nacionalni parkovi i parkovi prirode. Na njima se neće istraživati niti bušiti!

– Sve je javno objavljeno na našim mrežnim stranicama – kaže Rukavina. Kartu, na kojoj su otvoreni prostori za istraživanje ugljikovodika označeni svijetlo smeđom bojom, možete vidjeti OVDJE (Uputstvo: prilikom gledanja karte, uključite sve layere izuzeća – u gornjem desnom kutu).

Foto: Screenshot

“Nema govora o bušenju Jadrana”

– Svi se radovi moraju izvoditi u skladu s Okvirnim planom i programom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu, koji propisuje sve mjere i ograničenja provođenja pojedinih aktivnosti. Prema Zakonu o zaštiti prirode za svaki zahvat potrebno je dodatno podnijeti i Zahtjev za prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu – kaže Rukavina i pojašnjava da je Vladina odluka od četvrtka zapravo davanje suglasnosti na ugovore o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na sedam istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske i nema govora o bilo kakvim „bušenjima“ u Jadranu na području Splitsko – dalmatinske županije.

– Za informaciju, sukladno Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na moru, planiranje i izvođenje radova istraživanja i eksploatacije radi se isključivo u skladu s ograničenjima kao i mjerama zaštite okoliša na području provedbe Okvirnog plana i programa  istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu koji je 2015. godine donijela Vlada Republike Hrvatske, a sve je javno objavljeno na našim mrežnim stranicama – završava Rukavina, pojašnjavajući pritom da iako se na zaštićenim područjima neće bušiti, pravo je svake države, pa i Republike Hrvatske da istraži što se nalazi u njenom podzemlju.

Foto: Screenshot

Na detaljnoj javno objavljenoj karti, izdvojeni su slojevi područja na kojima ne smije biti bušenja u potrazi za ugljikovodicima. Tako se navode zone posebnog dogovora s nadležnim tijelima i bitnim dionicima iz područja turizma, zone izuzimanja od 1 i 5 km, vodovi, prostor predložen za zabranu eksploatacije ugljikovodika, područje zabrane postavljanja eksploatacijskih platformi u radijusu od 10 o 15 km, područje posebnog dogovora s nadležnim tijelima i bitnim dionicima iz područja ribarstva, važna područja za ptice, divlje svojte i staništa, najfrekventnije rute nautičkog turizma, cjevovodi, buduća no-take zona važna za mriješćenje riba, postojeća eksploatacijska polja ugljikovodika, istražni prostori ugljikovodika prema natječaju iz 2014. godine te nacionalni i parkovi prirode.

Kartu Jadrana sa svim ovim podacima možete vijeti OVDJE. (Uputstvo: prilikom gledanja karte, uključite sve layere izuzeća – u gornjem desnom kutu).

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

TOMISLAV ĆORIĆ: Treba razmisliti o bušenju Jadrana i Dinarida, a LNG-u smo dali zeleno svjetlo
Bušenje nafte kod Jabuke, Visa i Palagruže u novom prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije!
Hrvatski znanstvenici odgovorili Vladi na odluku o projektima istraživanja ležišta ugljikovodika
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.