>
  3 min. čitanja

DALMATINSKI BUŠAK Danas na području Dalmacije živi još samo 30-ak jedinki

DALMATINSKI BUŠAK Danas na području Dalmacije živi još samo 30-ak jedinki
Foto: Udruga ljubitelja i uzgajivača dalmatinskog bušaka

Na području Dalmacije postoji višestoljetna tradicija uzgoja dalmatinskog bušaka te bi njegovim potencijalnim izumiranjem ovo područje nepovratno izgubilo dio kulturno-povijesnog identiteta.

Dalmatinski konj (dalmatinski tovarni konj, dalmatinski bušak) izvorni je tip konja koji je nekad uzgajan na području mediteranske Hrvatske.

Riječ je o malom, izdržljivom konju skromnih zahtjeva. Već od najranije povijesti postoje dokazi o uzgoju konja na području Dalmacije. Tako se smatra da je dalmatinski bušak izvorni potomak tih konja. On je u zadnjih nekoliko stoljeća oplemenjen krvlju arapskih konja i konja iz BiH.

Prvi pisani dokument o dalmatinskom bušaku nalazi se u izvještaju splitskog okruga iz 1822. godine kojeg je sastavio okružni poglavar Enrico Reha. Piše da su narodni konji bijedne rase, mjere dvanaest kvarti, rasplođuju se u krdu, potkivaju se na turski način, slabo se timare i žive većinom na pašnjaku bez zaklona. Konji služe isključivo za prijevoz robe i tereta i eventualno za jahanje, stoga na sebi prilikom rada imaju takozvane samare.

Trenutni je cilj zadržati što veći broj jedinki dalmatinskog bušaka i njegovih uzgajivača. Današnji uzgajivači su ljubitelji pasmine te najčešće nemaju profita od istih iako dalmatinski bušak ima veliki potencijal kao jahači poni.

Foto: Udruga ljubitelja i uzgajivača dalmatinskog bušaka

Želja Udruge ljubitelja i uzgajivača dalmatinskog bušaka je buduće generacije bušaka predstaviti baš kao takve - jahače ponije. Također, cilj je napraviti uzgojni program kako bi se popratio uzgoj u potpunosti i kako bi se priznala pasmina.

Tijekom prošlih stoljeća ova je pasmina bila utkana u svakodnevicu života običnog čovjeka, prvenstveno u prijenosu ljudi i njegovih dobara, a po potrebi i obrani od osvajača. Na starim fotografijama tradicijskih natjecanja poput Sinjske alke također zatičemo male konje u tipu dalmatinskog bušaka.

Ranije iznesene tvrdnje ukazuju na višetisućljetnu tradiciju uzgoja ovoga konja na području Dalmacije. Potencijalnim izumiranjem dalmatinskog bušaka Dalmacija bi nepovratno izgubila dio kulturno-povijesnog identiteta.

Trenutno se na području Dalmacije nalazi 30-ak živućih jedinki konja koje bi mogli svrstati u dalmatinskog bušaka.

Dalmatinskog bušaka je konj suhe, umjereno velike glave, ravnog do konveksnog profila, kratkih ušiju čiji vrhovi se lagano okreću put unutra kada uši stoje postranice. Oči su male, uvijek tamne, izražajne i živahne. Vrat je umjereno dug i tanak, ravnog do jelenskog oblika, nešto mišićaviji u pastuha, blagim prijelazom spojen s trupom.

Prsa su uska i umjereno duboka. Greben je srednje izražen i dug. Izmjereno je da su visina grebena i križa otprilike ista. Sapi su umjerene dužine i širine, spuštene, krovaste, obrasle suhim mišićjem. Noge su pravilnog položaja, u ponekih primjeraka je primijećen O stav. Mišićje na nogama je dobro vidljivo i suho, snažnih tetiva. Zglobovi su također dobro izraženi i suhi.

Kopita su izrazito čvrsta i mala, veličinom slična kopitu magarca. Hod je ispravan, energičan i elastičan. Kas je spor, brzog ritma, a galop im je ugodan. Dlaka dalmatinskog bušaka najčešće je jednobojna i tamna, no prisutni su i sivci, alati i kulaši. Većina tamnih i alatih konja imaju bijele oznake na nogama i glavi. Karakterno su mirni, ali i poprilično temperamentni. No, u radu izrazito ustrajni, prilagodljivi, poslušni i spremni udovoljiti vlasniku.

Konji se ne razlikuju međusobno u tjelesnim mjerama, odgovaraju svojim precima, u suglasju su s rezultatima iz ranijih istraživanja i razlikuju se od svih ostalih hrvatskih pasmina. Što daje zaključak da u Dalmaciji već kroz stoljeća obitava jedna homogena skupina konja odnosno ponija.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

Boškarini - dobroćudni divovi - mogu težiti i 1.500 kilograma
Odrasli volovi dosežu težinu od 1.000 pa sve do 1.500 kilograma. Razgledati se mogu na Kamenjaku, a do farme se dolazi stazom tradicije koja prikazuje važnost stočarstva za očuvanje prirode. Pedesetak metara od istarske farme na Donjem Kamenjaku nalazi se ograđeno područje s otvorenom štalo…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.