ARHITEKT HRVATSKOG JADRANA Kako je Mihovil Pavlinović vratio more narodu

ZADAR – Dok su luke i trgovina Dalmacije 19. stoljeća stenjale pod tuđinskom administracijom i talijanskim jezikom, jedan je čovjek vizionarski postavio temelje maritimne države. Mihovil Pavlinović nije gradio brodove, ali je izgradio nacionalnu svijest bez koje modernog hrvatskog pomorstva danas ne bi bilo.

Povijest hrvatskog pomorstva često se piše kroz tone tereta i broj čvorova, no njezino pravo izvorište leži u političkoj borbi 19. stoljeća. U srcu tog procesa stajao je Mihovil Pavlinović (1831. – 1887.), intelektualni gorostas čije djelovanje danas prepoznajemo kao prvu sustavnu strategiju hrvatskog izlaska na more.

Rušenje "zida" između obale i zaleđa

U vremenu kada je Dalmacija bila administrativno odsječena od Banske Hrvatske, a jadranske luke pod potpunom dominacijom talijanskog jezika, Pavlinović je shvatio ključnu istinu: tko vlada jezikom i administracijom, vlada i resursima. Njegov povijesni govor u Dalmatinskom saboru 1861. godine, održan na hrvatskom jeziku, nije bio samo domoljubni čin, već početak institucionalne emancipacije.

Pavlinovićev program temeljio se na tri stupa koji su udarili temelje modernoj pomorskoj strategiji: Neumorna težnja za spajanjem Dalmacije s ostatkom Hrvatske, borba za uvođenje hrvatskog jezika u luke i urede i obrazovna reforma kroz promicanje svijesti da bez domaćeg stručnog kadra nema snažne pomorske ekonomije.

Stručnjaci ističu da postoji izravna veza između Pavlinovićeva rada i kasnijeg razvoja hrvatskog pomorskog prava. On je bio taj koji je "očistio teren" za pravnike poput Vjekoslava Škarice. Dok je Pavlinović stvarao politički okvir i izborio veći udio Hrvata u upravi, kasniji su stručnjaci na tim temeljima mogli graditi složenu normativnu infrastrukturu i zakone.

Književnost u službi identiteta

Pavlinović nije pisao samo za elitu. Njegova djela, poput Hrvatskih razgovora i putopisa Puti, bila su sredstva političke pedagogije. Kroz tadašnje utjecajne medije poput Obzora i Vijenca, popularizirao je narodni jezik i oštro kritizirao kulturnu dominaciju talijaniziranih elita, modernizirajući pritom svijest primorskog čovjeka.

Danas, kada promatramo modernu hrvatsku pomorsku ekonomiju, Pavlinovićevo ime stoji u samom temelju. On je potvrdio hrvatski karakter obalnih gradova i stvorio nacionalni okvir za razvoj brodarstva. Njegov doprinos nije mjerljiv u nautičkim miljama, već u trajnom definiranju Jadrana kao neraskidivog dijela hrvatskog nacionalnog i gospodarskog bića.

Milo Miklaušić, kap.

Izvori i literatura:

Temeljna djela: Najopsežniji uvid u njegov život daju monografije akademika Nikše Stančića, poput Mihovil Pavlinović u politici i književnosti (1990.). Za razumijevanje regionalnog konteksta nezaobilazni su radovi Josipa Ante Solde.

Primarna literatura:

• Hrvatski razgovori i Hrvatski razmišljaji (M. Pavlinović)
• Puti – putopisi i politički zapisi
• Edicija Pet stoljeća hrvatske književnosti (Matica hrvatska)

Povijesna periodika: Pavlinovićev glas odjekivao je stranicama Glasnika dalmatinskog, Narodnog koledara te tadašnjeg vodećeg tiska poput Vianca i Iskre.