Hrvatska slavi Dan državnosti: Prije 36 godina rođena je moderna hrvatska demokracija

ZAGREB - Konstituiranjem prvog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. prekinuto je gotovo pola stoljeća komunističkog jednoumlja. Iako je radio tek nešto duže od dvije godine, ovaj je saziv donio ključne odluke u turbulentnim, ratnim uvjetima.

Hrvatska danas ponosno obilježava Dan državnosti, sjećajući se 30. svibnja 1990. godine, kada je konstituiran prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Tim povijesnim činom prekinut je gotovo pola stoljeća dug komunistički sustav i započelo je potpuno novo poglavlje hrvatske povijesti, koje je otvorilo put suverenosti, samostalnosti i raskidu državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ.

Od slavlja na Markovu trgu do ratne zbilje

Sve to teško je bilo naslutiti tog slavljeničkog svibnja prije 36 godina, kada su oči javnosti bile uprte u Markov trg. Vlast u Republici Hrvatskoj preuzimali su ljudi koji u dotadašnjem sustavu pretežno nisu bili podobni, a znatan broj njih proživio je šikaniranja ili su pak bili politički zatvorenici.

U izuzetno svečanom ozračju, koje se s Gornjeg grada prelilo na prepuni glavni zagrebački trg i ulice diljem zemlje, sabornica je bila pretijesna za sve zastupnike i goste. Uoči zasjedanja, većina zastupnika prisustvovala je svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali, gdje je kardinal Franjo Kuharić pobjedu demokracije nazvao povijesnom prekretnicom.

No, povijesni uzlet ubrzo je testiran u najtežim okolnostima. Samo dva i pol mjeseca nakon konstituiranja, sredinom kolovoza 1990., Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao "balvan revolucija", koja je već 1991. prerasla u otvorenu ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom. Prvi je saziv sve ključne odluke morao donositi u turbulentnim i nametnutim ratnim uvjetima.

Prvo vodstvo i vizija dr. Franje Tuđmana

U radnom dijelu te povijesne sjednice izabrano je i prvo vodstvo višestranačkog parlamenta. Na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, koju je vodio Ivan Milas, za predsjednika Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su potpredsjednici postali Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.

Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman, predsjednik HDZ-a, za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.

- Hrvatski je sabor kroz dugu povijest bio čuvarom suvereniteta hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice - istaknuo je dr. Tuđman u svom povijesnom obraćanju, izrazivši duboko uvjerenje da će hrvatski narod, pod vodstvom svog istinskog predstavništva, znati izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj domovini.

Izlaznost od nevjerojatnih 84 posto i raspodjela mandata

Ovaj povijesni saziv bio je izravan rezultat prvih višestranačkih izbora provedenih u dva kruga u travnju i svibnju 1990. godine. Odaziv građana bio je rekordan – na birališta je izašlo čak 84,40 posto registriranih birača.

U tri saborska vijeća – Vijeće općina, Vijeće udruženog rada i Društveno-političko vijeće – birao se ukupno 351 zastupnik, a uvjerljivu pobjedu odnijela je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) s osvojenih 207 mandata. Savez komunista Hrvatske - Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP) osigurao je 107 zastupničkih mjesta, dok je Koaliciji narodnog sporazuma pripao 21 mandat. Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila je pet mandata, a preostalih 13 mjesta u saborskim klupama pripalo je nezavisnim zastupnicima i predstavnicima nacionalnih manjina.

Ovaj je saziv funkcionirao nešto duže od dvije godine, nakon čega su u kolovozu 1992. održani novi izbori za Zastupnički dom, koji je tada postao jednodoman i brojao znatno manje – 138 zastupnika.

Političke izmjene kalendara blagdana

Tijekom prvog desetljeća moderne Hrvatske, 30. svibnja slavio se kao državni praznik i bio je iznimno omiljen među građanima. Međutim, nakon smjene vlasti 2000. godine, lijeva koalicija predvođena SDP-ovim premijerom Ivicom Račanom promijenila je kalendar blagdana.

Od 2002. do 2019. godine ovaj je datum sveden na spomendan (Dan Hrvatskog sabora) i bio je radni dan, dok je Dan državnosti prebačen na 25. lipnja. Tek je 2020. godine, na prijedlog Vlade Andreja Plenkovića, ovaj povijesni datum ponovno vraćen na status državnog blagdana i neradnog dana.

Svečano obilježavanje diljem domovine

Ovaj državni blagdan u subotu će se svečano obilježiti diljem Hrvatske. Predviđeni su službeni protokoli polaganja vijenaca za poginule hrvatske branitelje, mise za domovinu te svečani koncerti.

U glavnom gradu obol proslavi dat će i Zajednica utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman", koja će u prijepodnevnim satima građanima na Trgu bana Josipa Jelačića besplatno dijeliti hrvatske zastave, simbolizirajući ponos na dane kada su udareni temelji moderne hrvatske države.

D.G.