>
  3 min. čitanja

Znanstvenica nam objasnila zašto su srdele manje od inćuna u Jadranu - Odgovor bi trebao sve zabrinuti!

Znanstvenica nam objasnila zašto su srdele manje od inćuna u Jadranu - Odgovor bi trebao sve zabrinuti!
Foto: Splitska peškarija

Usporedba neobično i gotovo dvostruko manjih srdela od inćuna na splitskoj peškariji jučer pobudila je velik interes kod javnosti. Odgovor na pitanje kako i zašto je do došlo do toga da prirodno veća srdela, sada bude puno manja od svog srodnika inćuna, potražili smo u Institutu za oceanografiju u Splitu.

- Iako smo pročitali o „neobičnom“ ulovu na ribarnici, nismo uspjeli doći do uzorka inćuna i srdela o kojima se piše. Informacije koje smo dobili govore o manjem dijelu ulova u kojem je bilo velikih jedinki inćuna te ostatku ulova srdele srednjih dužina. Miješane lovine ovih dviju vrsta su uobičajene tijekom ribolova, a iako nemamo konkretne podatke o udjelu u ukupnom ulovu i točnim dužinama jedinki s ribarnice,  kako imamo dugogodišnje nizove podataka, možemo izvesti neke zaključke - kaže za Morski HR dr. sc.Vanja Čikeš Keč iz Laboratorija za biologiju ribarstva i gospodarenje pelagičkim i demerzalnim resursima, Instituta za ocenografiju u Splitu.

Duljina srdele od 2006. godine konstantno opada!

- Srednja lovna dužina srdele u Jadranu se zadnjih godina smanjila. Točnije njena vrijednost od 2006. godine konstantno opada te je od tada srednjih 15,2 cm, u 2021. godini ona bila 12,6 cm (u 2022. je porasla na 13,1 cm što je možda pozitivan pomak). Smanjenje srednje dužine osim u našim vodama, zamijećeno je također kod srdele iz cijelog područja Jadranskog mora. Razlozi za ovo smanjenje mogu biti različiti, no obično ono ukazuje na prejako iskorištavanje vrste. Naime, radi prevelikog iskorištavanja (osim smanjenja količine velikih jedinki u populaciji kao posljedice ciljanog ulova) neke biološke karakteristike vrste se mogu promijeniti npr. ona može postati spolno zrela pri manjim dužinama i/ili doseći manju maksimalnu dužinu.

Procjena stanja biomase srdele prošle godine nije dala kvantitativne rezultate ali je pokazala da je biomasa najvjerojatnije i dalje na jako niskoj razini te da je ribolovni napor vjerojatno prevelik. Tijekom sljedećih par mjeseci očekuje se nova procjena koja će nam dati bolje spoznaje o točnom stanju ovog jako važnog resursa - pojašnjava znanstvenica.

Inćun u Jadranu se oporavlja

- Što se tiče inćuna, njegove srednje dužine zadnjih godina su relativno konstantne odnosno variraju bez posebnog trenda. Tako je npr. 2009 godine srednja lovna dužina bila 12,1 cm, 2019. god. 13,9, 2021. god. 12,9 cm a 2022.god. 13,2 cm. Nasuprot ovome u talijanskim vodama, srednja lovna dužina inćuna je bila u padu zadnjih desetak godina, te tek zadnjih par godina pokazuje lagani porast. Procjena stanja stoka inćuna u cijelom Jadranskom moru, pod utjecajem i ove činjenice, prošle godine je pokazala poboljšanje stanja odnosno lagano povećanje biomase ove vrste no sa, i dalje, prevelikom ribolovnom smrtnosti.

Velike jedinke inćuna koje su se pojavile u ulovu mogu biti pozitivan znak za cjelokupnu populaciju ove vrste, iako je i inače uobičajeno da tijekom toplijih mjeseci, za vrijeme intenzivnijeg ribolova na ovu vrstu, ulovljene jedinke budu većih srednjih dužina - zaključuje dr. Čikeš Zec.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Kako su inćuni u Jadranu postali duplo veći od srdela?
Sa splitske peškarije, odakle ćemo često pronaći i poneku zanimljivost, danas stiže i jedna zagonetka. Inćuni i srdele, koje ribari love istim ribolovnim alatom, nekad su bile u drugačijim omjerima veličina, nego li je to slučaj danas. Zašto je tome tako? Već desetak godina (ako ne i više)
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.