5 min. čitanja

Zgrada na pomorskom dobru, proglašena kulturnim dobrom, a postala ruglo Splita

Zgrada na pomorskom dobru, proglašena kulturnim dobrom, a postala ruglo Splita
Foto: Wikimedia

SPLIT - Zgrada Dalmacijavina trebala bi biti obuhvaćena rješenjima u sklopu projekta Istočne obale, izvijestili su iz splitske gradske uprave, a iz Lučke uprave da je procijenjena vrijednost planiranog davanja dijela obale, na kojem je i zgrada, na koncesiju od 40 godina 1.1 milijardu kuna.

Zgrada Dalmacijavina, koja godinama zjapi prazna i oštećena, izgrađena je 1959. u jugoistočnom dijelu splitske luke prema projektu arhitekta Stanka Fabrisa, a upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao pojedinačno nepokretno kulturno dobro, prenosi SEEbiz.

- Zgrada ex Dalmacijavino u Gradskoj luci je u području zahvata Gradskog projekta Istočne obale, za koji je Grad Split pokrenuo postupak provedbe anketnog urbanističko-arhitektonskog natječaja - rekao je za Hinu pročelnik po ovlasti Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Grada Splita Teo Vojković. Po njegovim riječima, tim će se natječajem odrediti prostorna, infrastrukturna i sadržajna namjena i rješenje za Istočnu obalu kao iznimno važno područje Splita.

U sklopu tog postupka bit će utvrđene i smjernice kojima će se odrediti i namjena zgrade bivšeg Dalmacijavina te prostorna i oblikovna rješenja okolnog zemljišta, vodeći računa o odredbama zakona i statusu zaštite te zgrade.

Natječaj, kako je istaknuo Vojković, traje do kraja studenoga, a očekuje se da će ocjenjivački sud tijekom prosinca predstaviti ponuđena rješenja.

Sa splitskom Lučkom upravom, koja je ovlaštena za upravljanje i gospodarenje prostorom na kojem je zgrada, kako je rekao Vojković, dogovoreno je da će se u procesima koji se odnose na daljnju sudbinu zgrade Dalmacijavina Lučka uprava pričekati rezultate natječaja te da će svoje postupke uskladiti s rezultatima anketnog urbanističko-arhitektonskog natječaja.

Doktor Vice: "Procijenjena vrijednost koncesije 1,1 milijardu kuna"

Direktor splitske Lučke uprave, doktor Vice Mihanović istaknuo je kako ta uprava čeka rezultate natječaja na temelju kojih bi se trebao raspisati natječaj za koncesiju područja na kojem je zgrada.

- Mi planiramo raspisati natječaj za 40-godišnju koncesiju toga prostora, a procijenjena vrijednost koncesije je 1,1 milijardu kuna - rekao je Mihanović.

Devastirana i zapuštena zgrada Dalmacijavina postala je stjecište beskućnika, pa i mjesto požara, te su neki smatrali da bi zgradu, zbog dojma koji ostavlja na turiste, trebalo srušiti, no ona je 2017. godine upisana u Registar kulturnih dobara RH kao trajno zaštićeni spomenik i time je potvrđena njezina iznimna vrijednost.

Godine 2015., dvije godine prije upisa u taj registar, izrađena je konzervatorska studija zgrade kojom je autorica Snježana Perojević zagovarala njezinu "trajnu zaštitu". Studija je rađena za potrebe Lučke uprave.

Direktor Lučke uprave Mihanović potvrdio je kako s konzervatorima traju konzultacije u vezi sa sudbinom zgrade, a njihova stručna mišljenja utjecat će na natječaj za koncesiju prostora na kojem je zgrada.

- To znači kako će u našem natječaju potencijalnim koncesionarima biti postavljen uvjet da ta zgrada u budućim zahvatima u taj prostor mora sačuvati svoju autohtonost - istaknuo je doktor Vice.

Foto: Wikimedia

Predsjednica sindikata Stipović: Sve radnje vezane uz zgradu bit će onemogućene zbog sudskog postupka

Predsjednica Nezavisnog sindikata Dalmacijavina Danica Stipović ističe pak da će sve buduće radnje vezane uz zgradu Dalmacijavina u trajektnoj luci "biti onemogućene zbog sudskog postupka". Naime, Dalmacijavino d.d. u stečaju podnijelo je 2012. godine tužbu protiv Hrvatske za naknadu štete od 75 milijuna kuna za oduzetu zgradu Dalmacijavina u trajektnoj luci nakon što ju je 4. svibnja 2010. Vlada premijerke Jadranke Kosor dodijelila na upravljanje Lučkoj upravi.

Dalmacijavino je predlagalo Republici Hrvatskoj nagodbu i da se radnicima Dalmacijavina d.d. u stečaju isplate njihova stečena radnička prava, tj. priznate tražbine, na ime izvlaštenja za oduzetu nekretninu u trajektnoj luci, ali to nije prihvaćeno, podsjeća Stipović.

Dalmacijavino podnosi tužbu protiv RH za naknadu štete za oduzete objekte, što je Trgovački sud u Splitu odbio bez ijednog ročišta pozivajući se na sporazum o imovinsko-pravim odnosima od 4. svibnja 2010. i na Zakon o pomorskom dobru po kojemu Dalmacijavino ne može imati prava na pomorskom dobru i po kojem je jedino RH vlasnik zemljišta i objekta u trajektnoj luci.

Dalmacijavino d.d. u stečaju podnosi žalbu Visokome trgovačkom sudu, koji potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu. Dalmacijavino zatim 2018. podnosi reviziju Vrhovnome sudu.

Revizija nije još riješena.

Vlada RH: "Zgrada na pomorskom dobru"

U odgovoru saborskom zastupniku Ranku Ostojiću Vlada Andeja Plenkovića krajem 2017. ističe da Dalmacijavino na zemljištu i objektima ne može steći pravo vlasništva.

"Objekti na području splitske luke kojima se koristilo društvo Dalmacijavino d.d., površine od 27.206 metara četvornih i zemljišta površine 15.431 metar četvorni, nisu procijenjeni u vrijednost društvenog kapitala društva s obzirom na to da su izgrađeni u luci i imaju status pomorskog dobra. Na tim objektima i zemljištu Dalmacijavino d.d. - u stečaju nikada nije imalo, niti ima, niti može steći pravo vlasništva ni druga stvarna prava na bilo kojoj osnovi, a po zakonu nema ni pravo naknade za ulaganja u te objekte", navodi se u odgovoru.

Također se ističe kako Društvo Dalmacijavino d.d. nije dobilo niti plaćalo koncesijsku naknadu, niti je obavljalo lučku djelatnost.

Sindikalna povjerenica Stipović ističe da u razmatranju stečenih prava koja proistječu iz ulaganja na pomorskome dobru treba uzeti u obzir odredbe čl. 49. Ustava RH u kojemu stoji da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom ili drugim pravnim aktima. Samo u posebnim slučajevima, kada je to u interesu RH i općeg dobra, recimo u slučaju pomorskog dobra, moguće je ograničiti ili oduzeti vlasništvo, ali, kako tumači Stipović, uz naknadu tržišne vrijednosti.

Stipović tvrdi i kako su predstavnici Odbora vjerovnika Dalmacijavina Županijskome državnom odvjetništvu, Vladi, ministarstvima mora, financija te pravosuđa podnijeli cijelu dokumentaciju, zapisnike Nadzornog odbora i izjave tadašnjih članova tog odbora po kojima su bili prisiljeni potpisati sporazum o imovinsko-pravnim odnosima na nekretnini u luci od 4. svibnja 2010., na koji se sudovi u rješavanju parnice pozivaju te na temelju tog sporazuma donose rješenja u korist Republike Hrvatske.

Stipović se boji da zgradu Dalmacijavina u trajektnoj luci država namjerno dovodi do takvog stupnja devastacije kako bi se što jeftinije dala na dugogodišnju koncesiju, kao i sve ostale nekretnine kroz Zakon o stečaju, a radnike, njih više od 500, nije namirila za zakonski priznate tražbine. Također najavljuje da će se za pomoć javiti i Europskom sudu za ljudska prava.

- Što se tiče predmeta za trajektnu luku čekat ćemo rješenje revizije pa ćemo u konzultacijama s odvjetnikom vidjeti što možemo, ali vjerujem da će slučaj Dalmacijavina, ako sve propadne, naći načina da dođe do Europskog suda za ljudska prava - rekla je Stipović.

Hina

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2023 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.