ZADAR - Nakon otvorenog pisma „Zaustavimo haranje Jadrana“, objavljenom na portalu Morski HR, rektor Sveučilišta u Zadru iznio je tri konkretna zahtjeva za spas ribljeg fonda – od izmještanja intenzivnog ribolova iz međuotočnih kanala do drastičnih novčanih kazni i nadzora dronovima.
Otvoreno pismo rektora Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josipa Faričića pod naslovom „Zaustavimo haranje Jadrana“, u kojem je oštro upozorio na prekomjeran izlov ribe u zadarskom arhipelagu, izazvalo je snažne reakcije struke i javnosti. Gostujući u radijskom programu Radio Zadra, Faričić je dodatno argumentirao svoje stavove, poručivši da se Jadranom gospodari neodgovorno te da prijeti dugoročna šteta i za morski ekosustav i za same ribare.
Kao geograf koji se desetljećima bavi jadranskim prostorom i maritimnom baštinom, ističe da je njegovo pismo spoj znanstvenih spoznaja, osobnih opažanja i svakodnevnih apela zabrinutih otočana.
– More nije beskonačan i neiscrpan resurs. Ono je izrazito osjetljiv ekosustav i zajedničko dobro. Zato njime treba gospodariti razborito i moralno, a svjedoci smo da mnogi posljednjih godina tome ne pristupaju ni razborito ni odgovorno – upozorio je Faričić.
Posebno ga zabrinjava masovni izlov orada (podlanica) i drugih vrsta u zadarskom arhipelagu, pri čemu se, prema njegovim riječima, koriste i plivarice – mreže primarno namijenjene lovu male plave ribe. Tehnološki napredak povećao je ribolovni napor, a problem nastaje kada se alati zlorabe za lov neciljanih vrsta.
– Kada imate lov na tisuće kilograma, to više nije slučajni ulov. Postoje zakonska ograničenja udjela prilova. Ako se podlanice izlovljavaju u tolikim razmjerima upravo u vrijeme kada prilaze plićim dijelovima mora radi mriještenja, ugrožavate ekosustav, ali i budućnost svih ribara – naglasio je.
Osim ekološke štete, ovakva praksa stvara i tržišni poremećaj. Naglo ubacivanje golemih količina ribe na tržište ruši njezinu cijenu, pa se ulov često prodaje u bescjenje.
– Nekome se tako uzima kruh iz usta, a istodobno se pustoši ekosustav. Jedinke koje su se trebale mrijestiti to ne mogu učiniti. Imamo začetak mogućeg ihtiocida, što dugoročno nije dobro ni za one koji trenutačno sudjeluju u takvim radnjama – jasan je rektor.
Faričić ističe da mu se posljednjih dana javljaju građani od Istre do Dubrovnika sa sličnim svjedočanstvima. Glavni uzrok vidi u nedostatnom i neujednačenom inspekcijskom nadzoru. Smatra apsurdnim da se strogo kažnjavaju sitni prekršaji rekreativaca, dok veliki razmjeri krivolova prolaze ispod radara.
– Ne umanjujem potrebu da svi poštuju propise, ali koliko rekreativac može uloviti više s deset udica na parangalu u odnosu na nekoga tko nema ovlaštenje, a izlovljava tisuće kilograma ribe? – pita se Faričić.
Upozorio je i na tiho gašenje kategorije malog obalnog ribolova zbog strogih ograničenja za mreže stajaćice, nemogućnosti nasljeđivanja povlastica i biološkog odlaska starijih otočana. Pritom naglašava kako njegovo pismo nije napad na profesionalne ribare:
– Ovo nije udar na gospodarski ribolov, nego apel na razboritost. Čestitam svim gospodarskim ribarima koji mudro gospodare resursima.
Kada bi sjeo za stol s resornim ministrom, Faričić bi predložio tri konkretna koraka:
Rektor se prisjetio i Petra Lorinija, pionira hrvatskog morskog ribarstva koji je prije više od stotinu godina more nazvao „Božjom njivom“, a neodgovorne pojedince „neribarima“. Uz zakonske zabrane, Lorini je ključ vidio u edukaciji, s čime se Faričić u potpunosti slaže.
– Onima koji svjesno izlovljavaju goleme količine ribe poručujem da promisle što će ostati ako izlove sve što mrda repom. Trebaju ugraditi kočnice u svoje ego-kompase i shvatiti Jadran kao zajedničko dobro i zajedničku odgovornost – poručio je.
Na kritike pojedinaca koji su propitivali zašto se rektor uopće bavi ribarstvom, Faričić odgovara da sveučilište mora biti aktivan dionik društva, a ne zatvorena institucija. Podsjetio je da Sveučilište u Zadru raspolaže proračunom od oko 32 milijuna eura, pri čemu se više od trećine tog iznosa kroz poreze izravno vraća državi i lokalnoj zajednici.
Govoreći o vlastitoj budućnosti na čelu Sveučilišta, s obzirom na to da mu aktualni mandat istječe 2027. godine, Faričić je potvrdio da još nije odlučio hoće li se kandidirati za drugi mandat.
– Odluku ću donijeti nakon konzultacija s kolegicama i kolegama. Bilo je izazovno, ali učinili smo mnogo. Sveučilište u Zadru etabliralo se kao kvalitetna institucija, članica smo europske sveučilišne alijanse i snažno pridonosimo razvoju naše regije – zaključio je Faričić.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:

© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev