ANTALYA – Na klimatskoj konferenciji COP31 u Antalyji predstavnici Hrvatskih voda predstavili su prirodne retencije Lonjsko polje i Kopački rit kao hrvatski model dobre prakse, prešućujući pritom da su ključni vodnogospodarski zahvati kojima su ti prirodni prostori stavljeni u funkciju izgrađeni još u doba SFRJ.
Predstavnici Hrvatskih voda sudjelovali su 18. studenoga na popratnom događanju „Prirodne retencije i njihova uloga u obrani od poplava“, održanom u Mediteranskom paviljonu u sklopu 31. UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP31) u turskoj Antalyji.
Događanje je bilo posvećeno razmjeni iskustava mediteranskih zemalja u primjeni rješenja temeljenih na prirodi. No, izlaganje hrvatske delegacije pokazalo je zanimljiv narativ u kojem se tisućljetni prirodni fenomeni i kapitalni infrastrukturni projekti iz razdoblja bivše Jugoslavije izravno pripisuju suvremenim uspjesima Hrvatskih voda.
Skup je uvodnim obraćanjem otvorila državna tajnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Tanja Radić Lakoš, dok je Goran Milaković, voditelj Sektora zaštite od štetnog djelovanja voda u Hrvatskim vodama, okupljenima predstavio 150 godina dugu tradiciju upravljanja vodama u Hrvatskoj.
Kao ključnu prekretnicu Milaković je naveo veliku zagrebačku poplavu iz 1964. godine, nakon koje je razvijen sustav čiju okosnicu danas čine prirodna poplavna područja i retencije – Lonjsko, Odransko i Mokro polje, Kopački rit te Spačvanska šuma.
Iako su ta područja nastala prirodnim putem kroz tisućljeća djelovanja rijeka Save, Lonje, Drave i Dunava, u sustav obrane od poplava stavljena su izgradnjom složene vodnogospodarske infrastrukture – nasipa, ustava, preljeva i odteretnih kanala. Taj je kapitalni projekt sustava Srednjeg Posavlja, uključujući kanal Odra–Sava–Odra te ustave Prevlaka i Trebež, projektiran i najvećim dijelom izgrađen tijekom 1970-ih i 1980-ih godina u bivšoj Jugoslaviji, dok su prvi melioracijski radovi i nasipi oko Kopačkog rita podignuti još u 19. stoljeću za vrijeme Austro-Ugarske.
Unatoč tome što Hrvatske vode danas primarno održavaju i nadograđuju naslijeđenu infrastrukturu, na konferenciji su taj spoj prirodnog prostora i davno izgrađenih objekata prezentirale kao vlastiti model dobre prakse koji od poplavnih valova štiti i Hrvatsku i susjedne države.






Od novijih projekata Hrvatskih voda usmjerenih na povećanje retencijskih kapaciteta na konferenciji su istaknuti retencija Kupčina, međunarodni projekt Drava LIFE te revitalizacija riječnih rukavaca, uz korištenje suvremenih satelitskih i digitalnih alata za praćenje rizika poput sustava Copernicus i EFAS.
U panel-raspravi, koju je moderirala Iva Prgomet Ernst, sudjelovali su Danko Biondić iz Hrvatskih voda te Marija Sabolić iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode. Sugovornici su upozorili na nužnost integriranog pristupa koji obranu od poplava povezuje s upravljanjem sušama, budući da retencije ublažavaju vodne valove, zadržavaju vodu za sušna razdoblja i čuvaju bioraznolikost.
Posebno je naglašena potreba da se prostori prirodnih retencija pravodobno uvrste u prostorne planove kako bi ih se zaštitilo od urbanizacije i građevinskih zahvata koji bi ugrozili sustav koji se u Hrvatskoj koristi desetljećima.
D.G.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev