ZAGREB/PODGORICA - Hrvatska je u procesu pristupnih pregovora Crne Gore s Europskom unijom zaustavila zatvaranje još jednog pregovaračkog poglavlja, čime je broj blokiranih poglavlja narastao na tri. Dok službeni Zagreb inzistira na poštivanju međunarodnog prava i postojećih protokola o razgraničenju, iz Podgorice i Berlina poručuju da bilateralnim sporovima nije mjesto u procesu proširenja.
Na sjednici Odbora stalnih predstavnika država članica EU-a (COREPER), Hrvatska je uskratila suglasnost za zatvaranje Poglavlja 15 (Energetika), unatoč nastojanjima irskog predsjedništva da se ono zaključi uz poglavlja 16 (Porezi) i 22 (Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata), koja je Crna Gora uspješno zatvorila. Uz energetiku, Zagreb je ponovno zaustavio i zatvaranje Poglavlja 14 (Prometna politika), dok je Poglavlje 31 (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika) pod hrvatskom blokadom još od prosinca 2024. godine.
Iako su crnogorski mediji prvotno nagađali kako se blokada energetskog poglavlja odnosi na pitanje istraživanja nafte i plina ili energetskog kabela, razloge je izravno pojasnila državna tajnica u hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić.
Prema njezinim riječima, problem leži u dokumentaciji koju je Podgorica priložila za Poglavlje 15, a koja je u izravnoj suprotnosti s Privremenim protokolom iz 2002. godine.
„Prema dokumentima koje je Podgorica poslala, na vanjskoj granici hrvatskog teritorijalnog mora Crna Gora crta crnogorski epikontinentalni pojas. To je nešto što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i režimom koji je uspostavljen 2002. godine”, objasnila je Metelko Zgombić.

Podsjetimo, Privremenim protokolom iz 2002. godine potvrđena je hrvatska nadležnost nad kopnenim dijelom poluotoka Prevlake, dok je na moru uspostavljen privremeni režim koji i dalje čeka trajno međudržavno rješenje.
Metelko Zgombić naglasila je kako Hrvatska ne želi da pitanje razgraničenja na moru usporava europski put Crne Gore te je o tome spremna razgovarati naknadno. Međutim, Zagreb od Podgorice očekuje jasnu potvrdu bivše republičke granice na kopnu, prema kojoj cijeli poluotok Prevlaka, uključujući rt Oštro, pripada Hrvatskoj.
Državna tajnica istaknula je da potvrđivanje kopnene granice nije pitanje novog razgraničenja, već vrijednosno pitanje prihvaća li Crna Gora zaključke Badinterove komisije i načelo uti possidetis juris, što su potvrdili i katastri obiju država.
Iz Podgorice su na najnoviju blokadu odgovorili stavom da se otvorena bilateralna pitanja ne bi smjela koristiti kao sredstvo uvjetovanja u završnoj fazi pristupanja Europskoj uniji.
Crnogorski glavni pregovarač Bojan Božović uputio je pismo hrvatskoj državnoj tajnici u kojem navodi kako Crna Gora ne može prihvatiti jednostrano utvrđivanje granice, ali izražava spremnost da u najskorijem roku pripremi nacrt sporazuma o cjelovitom razgraničenju na kopnu i moru.
Potez Hrvatske naišao je i na kritiku iz Njemačke. Njemački državni tajnik za Europu Gunther Krichbaum upozorio je uoči ministarskog sastanka kako u procesu proširenja i dalje postoje sporne točke zbog uvlačenja bilateralnih pitanja.
„Susjedski sporovi opetovano se uvlače u pitanja proširenja, kojima tamo jednostavno nije mjesto, jer za takve svrhe imamo arbitražne postupke”, poručio je Krichbaum, dajući do znanja da Berlin ne odobrava blokiranje pregovaračkih poglavlja zbog neriješenih graničnih sporova.
D.G.
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev