Vlasnici zemljišta na Marjanu nakon teksta o deforestaciji: "Poljoprivreda nije betonizacija nego jedina prava obrana od požara!"

SPLIT - Nakon što je na našem portalu objavljen članak o stanju i razmjerima katastrofe u park-šumi Marjan u proteklih deset godina, reakcijom se javila Udruga Vlasnici zemljišta na Marjanu. Predsjednik udruge Ivan Peršić u svom je osvrtu oštro odbacio povezivanje tradicijske poljoprivrede s bespravnom gradnjom i "građevinskim lobijima".

Peršića je posebno zasmetao ovaj dio teksta: "Dodatni pritisak na zaštićeno područje vrši i ljudski faktor kroz problem bespravne gradnje koji vuče korijene iz ranijih desetljeća, a službene analize pokazale su prisutnost preko stotinu ilegalnih objekata unutar granica park-šume. Borba protiv pritiska građevinskih lobija i pokušaja prenamjene zemljišta ostaje trajan izvor tenzija na lokalnoj sceni. Ekološki aktivisti kontinuirano upozoravaju da bi svako popuštanje u pravnoj zaštiti pod krinkom poljoprivredne obnove moglo trajno uništiti preostale cjeline Marjana."

Ispreplitanje poljoprivrede i zaštite prirode

Peršić ističe kako je izjednačavanje poljoprivredne obnove s opasnošću od urbanizacije potpuno neprihvatljivo i manipulativno. Naglašava da se udruga ne zalaže za apartmanizaciju, već za povratak južnih padina njihovoj izvornoj funkciji i obnovu tradicijskog mediteranskog krajobraza.

Južne padine Marjana nisu vrijedne unatoč svojoj poljoprivrednoj prošlosti, nego upravo i zbog nje. Taj prostor zaštićen je kao kulturni krajolik obilježen stoljetnim djelovanjem čovjeka, parcelacijom, suhozidima i mediteranskim kulturama. Poljoprivredni karakter stoga nije smetnja, nego jedna od temeljnih vrijednosti koju bi zaštita trebala očuvati.

Udruga pritom ne zagovara industrijsku poljoprivredu ni tešku mehanizaciju, već tradicijski mozaik maslinika, vinograda i voćnjaka omeđenih suhozidima i živicama. Takav model potiče biološku raznolikost, štiti tlo od erozije, pomaže boljem gospodarenju oborinskim vodama te omogućuje lokalnu proizvodnju hrane u dobi klimatskih nestabilnosti.

Problem infrastrukture i rizik od požara

Poseban naglasak u reagiranju stavljen je na problem požarne ugroženosti i kontradikcije u upravljanju marjanskim područjem. Zarastanje nekadašnjih obradivih površina stvara veliku količinu gorive biomase, dok redovito održavani poljoprivredni mozaik, prohodni putovi i stalna prisutnost ljudi prirodno prekidaju širenje vatre.

Za zapuštenost i povećan rizik Peršić izravno proziva trenutni sustav upravljanja. Javna ustanova ne može sama gospodariti privatnim poljoprivrednim zemljištima izvan šumskogospodarskog obuhvata, a vlasnicima se istovremeno ograničava pristup te im se ne osiguravaju osnovni uvjeti poput prohodnih putova i dopreme vode. Stoga je potpuno apsurdno vlasnicima onemogućavati rad na zemlji, a potom dopuštati da nekadašnje obradive površine desetljećima zarastaju u neprohodnu i požarno opasnu vegetaciju.

"Treći put" za budućnost Marjana

Predsjednik udruge zaključuje kako je nametanje izbora između "netaknute prirode" i betonizacije zapravo lažna dilema. Postoji treći put koji je na Marjanu postojao stoljećima, a riječ je o skladnom suživotu čovjeka, prirode i poljoprivrede.

Borba protiv bespravne gradnje mora se voditi zakonom, prostornim planiranjem i građevinskom inspekcijom, a ne proglašavanjem poljoprivrede sumnjivom aktivnošću. Vlasnik koji obrađuje zemlju nije građevinski lobi, a tradicijski poljoprivredni krajolik nije problem koji treba ukloniti, već vrijednost koju treba hitno zaštititi i obnoviti.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Ekološki slom splitskog simbola: Objave fotografija park-šume Marjan otkrivaju razmjere katastrofe posljednjih 10 godina!

Društvo Marjan objavilo je šokantne fotografije usporedbe splitske park-šuma Marjan 2016. godine i danas, uz poruku: “Saditi, saditi, saditi, bjesomučno saditi!”. Naime, Marjan je u posljednjih deset godina prošao kroz najdramatičniju ekološku i strukturnu transformaciju od svog organiziranog pošumljavanja krajem devetnaestog stoljeća. Simbol Splita i njegova glavna zelena

Morski HRJurica Gašpar