Ekološki slom splitskog simbola: Objave fotografija park-šume Marjan otkrivaju razmjere katastrofe posljednjih 10 godina!

SPLIT - Društvo Marjan objavilo je šokantne fotografije usporedbe splitske park-šuma Marjan 2016. godine i danas, uz poruku: "Saditi, saditi, saditi, bjesomučno saditi!". Naime, Marjan je u posljednjih deset godina prošao kroz najdramatičniju ekološku i strukturnu transformaciju od svog organiziranog pošumljavanja krajem devetnaestog stoljeća.

Simbol Splita i njegova glavna zelena oaza doživjeli su silovit ciklus bioloških najezda, razornih klimatskih nepogoda i dubokih institucionalnih kriza koje su trajno izmijenile vizuru brda. Nekada gusti obruč alepskog bora ustupio je mjesto prorijeđenim površinama i ogoljenim obroncima, a proces sanacije pretvorio se u dugotrajan društveni i politički sukob.

Dramatične promjene koje su obilježile ovo razdoblje otkrivaju kronologiju ekološkog sloma, ali i tešku borbu za biološki opstanak splitskih "pluća grada".

Biološki slom i epoha masovne sječe

Problemi koji su godinama tinjali u zapuštenom šumskom ekosustavu kulminirali su u razdoblju između 2017. i 2019. godine, kada je na Marjanu detektirana masovna pojava mediteranskog potkornjaka. Ovaj agresivni kukac počeo je masovno bušiti hodnike ispod kore, čime je prekinuo tok nutrijenata i uzrokovao naglo sušenje tisuća stabala alepskog bora. Stanje je ubrzo postalo toliko kritično da je početkom 2019. godine proglašena izravna opasnost od elementarne nepogode, što je pokrenulo dotad neviđenu i radikalnu interventnu akciju.

Tijekom te hitne sanacije s Marjana je uklonjeno oko dvadeset tisuća stabala, što je činilo gotovo trećinu cjelokupnog šumskog fonda park-šume. Ulazak teške mehanizacije na zaštićeno brdo duboko je podijelio javnost te izazvao lavinu optužbi za pustošenje i ekocid, a cijeli je proces rezultirao i kaznenim prijavama protiv odgovornih osoba. Premda je širenje nametnika privremeno zaustavljeno do kraja 2020. godine, ožiljci na krajobrazu ostali su trajno vidljivi, a šuma je ostala ekološki osjetljiva i nestabilna.

Klimatski udar i novi val nametnika

Nakon kratkotrajnog razdoblja prividne stabilizacije i pokušaja prirodne obnove, Marjan je u ljeto 2025. godine pogodio novi, iznenadni šok u obliku razornog nevremena. Orkanska oluja je u svega petnaestak minuta porušila i teško oštetili tisuće stabala, posebice na području Bena i sjevernih padina, zbog čega je park-šuma mjesecima bila zatvorena za građane radi sigurnosti. Golema količina izvaljenih borova stvorila je opasne blokade na šumskim putevima i potpuno devastirala preostale guste šumske kupole.

Početkom 2026. godine Grad Split je pokrenuo novu, milijun eura vrijednu akciju čišćenja s ciljem uklanjanja oko četiri tisuće stradalih stabala, no radovi su ubrzo zapeli u administrativnim i pravnim zapletima oko javne nabave. Ta odgoda ostavila je srušenu i oslabljenu drvnu masu na terenu, što je poslužilo kao idealno stanište za ponovno razmnožavanje potkornjaka i pojavu novih gljivičnih bolesti. Zbog alarmantnog stanja na terenu u svibnju 2026. godine pozvani su i međunarodni stručnjaci kako bi pomogli u monitoringu i zaustavljanju novog biološkog vala.

Institucionalne borbe i ljudski faktor

Ono što je trebalo ostati isključivo šumarsko i fitosanitarno pitanje pretvorilo se u prvorazredno političko bojište između gradskih vlasti, Javne ustanove za upravljanje park-šumom i ekoloških udruga predvođenih Društvom Marjan. Stalna prebacivanja odgovornosti za zakašnjele reakcije obilježila su mandate nekoliko splitskih administracija, dok su građani prosvjedima tražili transparentnost i zaštitu javnog dobra. Sukobi oko upravljanja i metodologije sanacije često su paralizirali rad na terenu, čime se izravno produljila kriza obnove.

Dodatni pritisak na zaštićeno područje vrši i ljudski faktor kroz problem bespravne gradnje koji vuče korijene iz ranijih desetljeća, a službene analize pokazale su prisutnost preko stotinu ilegalnih objekata unutar granica park-šume. Borba protiv pritiska građevinskih lobija i pokušaja prenamjene zemljišta ostaje trajan izvor tenzija na lokalnoj sceni. Ekološki aktivisti kontinuirano upozoravaju da bi svako popuštanje u pravnoj zaštiti pod krinkom poljoprivredne obnove moglo trajno uništiti preostale cjeline Marjana.

Vizija nove i otpornije šume

Marjan na kraju ovog turbulentnog desetljeća više nije ista šuma jer se koncept stoljetne, jednodobne šume alepskog bora pokazao potpuno neodrživim u uvjetima modernih klimatskih promjena. Iako su dijelovi sjevernog Marjana postupno ponovno otvoreni za javnost u proljeće 2026. godine, sanacija najteže pogođenih zona i dalje je u tijeku. Dugoročni planovi stručnjaka sada su usmjereni na potpunu promjenu strukture šume kroz sustavnu sadnju autohtonih bjelogoričnih vrsta poput hrasta crnike, s ciljem stvaranja mješovitog ekosustava koji će biti znatno otporniji na buduće ugroze

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Ulaganje od 1,6 milijuna eura - Sanacija Marjana pri kraju

Sanacija Park šuma Marjan ulazi u završnu fazu, a dosadašnja ulaganja dosegnula su ukupno 1.600.000 eura. Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta kaže da je glavnina radova e dovršena, dok su preostali tek manji zahvati vezani uz uklanjanje oštećenih i posječenih stabala. Završni radovi planirani su do 1. lipnja,

Morski HRIvelina Gašpar

FOTO Šokantni prizori sa splitskih Bena: “Oluja je otkrila ono što su godinama skrivali borovi – pogledajte razmjere sustavne pohlepe!”

Društvo Marjan objavilo je foto galeriju s područja splitskih Bena i pritom upozorili na veličinu devastacija koja je vidljiva postala tek nakon uspješne sanacije posljedica snažne oluje od 8. srpnja 2025. godine. Nekadašnja idilična uvala, godinama skrivena gustom borovom šumom, danas izgleda potpuno drugačije, poručili su. - Nakon uspješno odrađene

Morski HRJurica Gašpar

Na Marjanu posađeno 15 tisuća sadnica: “Dugoročno očuvanje zelenih pluća grada!”

Grad Split proveo je planirano pošumljavanje park-šume Marjan za 2025. godinu. Ugovorena je sadnja ukupno 15.000 sadnica u nekoliko faza te je to i odrađeno, odnosno, posađeno! “Važno je naglasiti kako se redovito održavanje i obnova ne preklapaju sa sanacijom. Po završetku sanacije šteta nastalih uslijed vjetroloma, tijekom

Morski HRJosip Tokić

Splićani se pitaju što će biti s njihovom zelenom oazom

Posljednja orkanska bura uništila je 150 stabala u Splitu, najviše na Marjanu, a kad se tome doda 34 tisuće stabala koje je prije nekoliko godina napao potkornjak, Splićani se pitaju što će biti s njihovom zelenom oazom. Iz Grada odgovaraju kako će Marjan to i ostati jer je počela

Morski HRBlanka Kufner