VIDEO: "Kao na Marsu!" Ekstremno crveno more i nebo iznad zadarskog akvatorija neposredno pred jako jugo - Otkrivamo kako nastaje ovaj fenomen

ZADAR - Ekstremno crveno nebo snimili su mnogi stanovnici Zadra i okolice neposredno pred ovu posljednju ciklonu i jako jugo koje je potopilo brojne dalmatinske rive.

Jedna čitateljica snimila je ovu snimku 17. veljače u zadarskom akvatoriju na Jadrolinijinom trajektu Juraj Dalmatinac.

Ekstremno crvenilo obično nije dobar znak za čist zrak

Iako crveni zalazak sunca ne znači nužno i onečišćen zrak, ekstremno crveno nebo najčešće je rezultat Rayleighovog raspršenja svjetlosti, ali intenzitet boje ovisi o specifičnim česticama u atmosferi, poput položaja sunca, krutih čestica prašine ili smoga, te saharskog pijeska.

Kada je Sunce nisko na horizontu (izlazak ili zalazak), svjetlost mora proći kroz puno deblji sloj atmosfere. Plava svjetlost se pritom potpuno rasprši, dok do nas stižu samo duže valne duljine – crvena i narančasta.

Ekstremno jake nijanse često uzrokuju povećane koncentracije aerosola, poput smoga, dima od požara ili sitnih čestica prašine (PM2.5). Ove čestice dodatno raspršuju svjetlost, čineći crvenu boju intenzivnijom.

Prijenos saharske prašine vjetrom može cijelo nebo obojiti u nadrealne nijanse crvene i narančaste, što se povremeno događa i iznad Hrvatske, a to se najčešće događa na Jadranu prilikom puhanja jakog juga, što se dogodilo odmah poslije ovih snimki koje gledate.

Što je Rayleighovo raspršenje?

To je fizikalni fenomen koji objašnjava zašto je nebo danju plavo, a u sumrak crveno. Ime je dobilo po britanskom fizičaru Lordu Rayleighu koji ga je matematički opisao u 19. stoljeću.

Evo jednostavnog objašnjenja kako taj proces funkcionira:

Interakcija svjetlosti i molekula Sunčeva svjetlost ("bijela" svjetlost) zapravo je mješavina svih boja spektra. Svaka boja ima različitu valnu duljinu:

• Plava i ljubičasta imaju kratke valne duljine.
• Crvena i narančasta imaju duge valne duljine.

Kada ta svjetlost udari u molekule plinova u našoj atmosferi (uglavnom dušik i kisik), ona se odbija i raspršuje u svim smjerovima.

Zašto se boje ponašaju različito? Ključ je u veličini čestica. Molekule zraka su puno manje od valne duljine vidljive svjetlosti. Rayleighovo pravilo kaže: "Što je valna duljina kraća, to se svjetlost jače raspršuje."

To znači da se plava svjetlost raspršuje oko 10 puta jače od crvene. Zato danju, kada god pogledate u nebo (dalje od samog Sunca), vidite tu raspršenu plavu svjetlost koja dolazi iz svih smjerova.

Zašto je onda nebo pri zalasku crveno?

Kada Sunce zalazi, ono je nisko na horizontu. Svjetlost tada mora proći kroz puno deblji sloj atmosfere da bi došla do vaših očiju.

Dok svjetlost putuje tim dugim putem, plava svjetlost se zbog jakog raspršenja gotovo potpuno "izbaci" iz zrake (rasprši se u stranu prije nego stigne do vas).

Crvena svjetlost, koja ima dugu valnu duljinu, prolazi kroz atmosferu gotovo neometano (manje se raspršuje). Ono što na kraju stigne do vašeg oka je preostali "crveni" dio spektra.

Jurica Gašpar