6 min. čitanja

VIDEO Kako pomoći ribarima kad im brod potone? Troškovi su enormni!

VIDEO Kako pomoći ribarima kad im brod potone? Troškovi su enormni!
Foto: Đani Iglič, Antonio Šunjić, Radio Zadar

ZADAR/SPLIT - Potonuće broda jedna je od najvećih drama u ribarstvu. No s njegovim izvlačenjem, istoj nije kraj, jer ribarima niz davanja uredno stiže na naplatu, bez obzira što posao stoji. Nedavne havarije na zadarskom i splitskom području opet su otvorile staro pitanje - može li se sustav reagirati bolje, brže i povoljnije za vlasnike ribarica.

Točno su dva mjeseca kako je Šimi Blagdanu iz Kukljice na Ugljanu nezapamćena pijavica kraj otoka Iža pod more odnijela Atlant, vjerojatno najstariji drveni ribarski brod na Jadranu.

Akcija izvlačenja sa 64 metra dubine bila je iznimno zahtjevna i komplicirana. Trajala je dva dana, jer je brod bio na boku, i osim ronioca trebalo je angažirati i veliku dizalicu. Cijena dizanja plovila i zaštite mora od zagađenja iznosili su skoro milijun kuna, bez PDV-a. Posao je odradila lokalna firma Zadar Sub ovlaštena za to područje, a trošak operacije, do milijun kuna, platilo je osiguranje.

No vlasniku broda brige tu nisu prestale. Atlant je s priličnim oštećenjima, prvenstveno motora, već mjesec dana usidren u Kukljici. A kad stoji brod, stoji i ribarski posao. Istovremeno, mjesečne obveze prema zaposlenima i državi se gomilaju. Veliki je to udarac za poslovanje, potvrđuje zapovjednik i vlasnik broda.

O Atlantu ovisi sedam obitelji

- Nas sedam je bilo na brodu, znači u pitanju je sedam obitelji i njihova egzistencija. Situacija je malo reći nikakva, a ne teška. Od moje šeste godine je Atlant u mojoj familiji. Od kad sam bio dite, taj brod je tu. Tako reći cili život sam uz njega u ribarstvu. Kupili su ga skupa otac, dida i stric. Živili smo svi zajedno u kući, s brodom i od njega. Kasnije su se stari ispodilili i sad sam ja vlasnik. Tipična obiteljska priča s Jadrana - govori Blagdan.

Trenutno je situacija takva da pokušavaju spasiti nešto od motora, ali ne mogu ništa bez osiguranja.

- Još uvijek čekam njihov odgovor hoće li i što biti. Troškovi komplet popravka su toliki da boli glava. Što da vam rečem, ne znam što će bit’ sutra. Znam da u ovakvim  situacijama kolege znaju skupljati pomoć, kao sad za ovaj Neverin što je potonuo u Splitu. Ali nisam o tomu razmišljao za svoj Atlant - dodaje Blagdan. Iz Uniqa osiguranja neslužbeno doznajemo da je njegov zahtjev još u obradi, jer se čeka nalaz iznimno složenog vještačenja, pa apeliraju na strpljenje.

Pogledajte video broda Atlant, dok je bio na 64 metra dubine. Prvi zaron odradio je ronilac Đani Iglić, koji nam je ustupio ove snimke...

U slučaju havarija dobrodošla pomoć bio bi več poček doprinosa

Kukljičanin se nada brzom i pozitivnom odgovoru za pomoć oko popravka. U međuvremenu, pokušao je staviti obrt u mirovanje ne bi li barem malo smanjio tekuće troškove. No, zbog osiguranja to nije bila opcija, poslovni subjekt mora biti aktivan. A i doprinosi se moraju redovito plaćati državi. Više sluha po tom pitanju, u obliku počeka ili sličnog, bila bi ogromna pomoć ribarima u ovakvim nesretnim situacijama, razmišljanja je i naš Kukljičanin.

Kad se uključe mediji, ipak može jeftinije

I dok vlasnik Atlanta iščekuje pomoć osiguranja za skupocjeni popravak, još traje izvlačenje Dišpeta nakon nedavnog potonuća u luci Brižine pokraj Splita. Brod se zakopao u mulj i svi pokušaji posade da ga sami izvade jednostavno ne uspjevaju. Ipak, vlasnik i zapovjednik broda Antonio Šunjić u teškoj situaciji ima razloga za određeno zadovoljstvo.

- Zahvalni smo medijima koji su se dosta angažirali, jer su se našli ljudi koji će odraditi izvlačenje za bitno manji iznos, umjesto više od milijun kuna koliko je nudilo osiguranje. Croatia je u startu odbila plaćanje te štete, ali nakon medijske popraćenosti, opet su otvorili predmet pa se nadamo da će nam izaći ususret. Naime, primorani smo angažirati dizalicu koja će pomoći u vađenju i to košta. Znači, manja je 40 hiljada kuna, veća 80 hiljada. Cifre su boli glava. Sve firme koje smo zvali imaju isti princip, troškovi su ogromni - navodi Šunjić nadajući se pozitivnoj odluci osiguranja.

Zaštita od zagađenja ipak može i jeftinije

Da se sustav i stanje trebaju i mogu mijenjati, potvrdilo se nakon što je o slučaju izvijestilo nekoliko medija. Tvrtka ovlaštena od splitske Lučke uprave za postavljanje zaštite od zagađenja ipak je korigirala svoje troškove.

- Napisi Morskog HR pa ostalih medija su pogodili sridu. CIAN je nakon toga debelo povukao ručnu i smanjio trošak brane sa 70 tisuća kuna dnevno. Nakon 17 dana poslali su fakturu na nekih 170 tisuća. I dalje su to enormni iznosi. Ali, s obzirom na onaj prvi iznos, dosad bi to već došlo do nekih 650 tisuća kuna da mediji nisu reagirali. Znači, može se. Iako je iznos i dalje velik, ipak je jeftiniji nego su prvotno računali. Brana je sada dnevno manje od 18 tisuća kuna - ističe Šunjić.

Optimistični zbog medijske pozornosti i drugačije priče osiguranja ‘’da će učiniti sve što je u njihovoj moći’’, vlasnik Dišpeta nada da se će brod do petka isplivati s dna luke Brižine.

Veliku zahvalu uputio je i roniocima koji su uskočili u pomoć ekipi koja je prva bila na terenu.

- Zadužili su mene i familiju zauvijek. Cili dan su dole pod vodom, satrali su se stvarno. Više je ekipa, jer je brod velik, 30-metarski. Poprilično ih se uključilo. Od srca im fala - poručuje prvi ribar strukovnog udruženja grada i Splitsko-dalmatinske županije.

Niz mogućnosti za konkretnu pomoć ribarima

Slično kolegi Blagdanu s Ugljana i ostalima, Šunjić smatra da bi jedna od velikih mjera pomoći u slučaju havarija mogla doći u vidu odgode plaćanja doprinosa državi i ostalih tekućih davanja. U njegovu slučaju mjesečno je u pitanju 60, 70 tisuća kuna. To što mu je brod pod morem već 20 dana državu nimalo ne zanima.

Prije nekoliko godina, za vrijeme prošlog Operativnog plana za ribarstvo i poljoprivredu, podsjeća, postojala je mjera pomoći ribarima u slučaju potonuća broda. Šteta je što u novom planu na razini EU ta mjera nije prošla, kaže Šunjić koji upravo tu vidi priliku “da se država iskaže”.

Nacionalni Fond solidarnosti kao jedna od mogućnosti?

- Kad brod potone, to je katastrofa sama po sebi. Da na razini države postoji neki solidarni fond za ovakve situacije, dok radim ja bi isto prvi uplaćivao. Znači, stvari bi mogle biti jednostavne. Jer neće nikoga spasiti recimo 500 do tisuću kuna misečno koje bi tamo uplatio “za ne daj bože zla”. Taj fond nekome može pomoći doslovno spasiti život, dok brod ne plovi - zaključuje Šunjić.

Vlatka Koren

PROČITAJTE JOŠ:

KAD POTONE RIBARSKI BROD Troškovi izvlačenja ribare bacaju na koljena
Gubitak broda koji omogućuje rad i život najteži je udarac u zajednici ribara. Kako nesreća nikad ne dolazi sama, dodatni su šok papreni troškovi vađenja plovila. Sustav treba mijenjati, složni su ljudi kojima ribarstvo znači život, ne samo posao. Uslijed jake subotnje nevere i pljuska na splitskom…
Pijavica kod Iža potopila ribarski brod!
IŽ - Ribarski brod Atlant potonuo je jutros ispred punte Parde, najjužnijeg rta otoka Iža. Doznajemo da je havariji kumovala pijavica. Zasad još nemamo službenih informacija o događaju jer traju izvidi Lučke kapetanije Zadar i Ministarstva mora, no potvrđeno nam je da je posada spašena. Aplikacija…
Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.