>
  2 min. čitanja

Utječe li pojava invazivnog rebraša na jadranske inćune?

Utječe li pojava invazivnog rebraša na jadranske inćune?
Foto: Vjekoslav Tičina, Denis Gašparević

Invazivni rebraš (Mnemiopsis leidyi) u Jadranskom moru prvi je put zabilježen 2005. godine, a pretpostavlja se da je došao balastnim vodama. U ovih 15-ak godina prilagodio se našem podneblju pa se ljeti u površinskim vodama sjevernog Jadrana često viđaju guste skupine ovih planktonskih želatinoznih životinja.

Činjenica da se isti rebraš ranije pojavio u Crnom moru gdje je 80-ih godina prošlog stoljeća uzrokovao niz problema u lokalnom ribarstvu i u populaciji inćuna. Budući da su inćuni važan ribarski resurs Republike Hrvatske, s razlogom se nametnulo pitanje – može li se sličan scenarij dogoditi i u Jadranu?

Foto: Mnemiopsis leidyi/Wikipedia

S tim pitanjem pozabavila se grupa hrvatskih istraživača iz IRB-ovog Centra za istraživanje mora Rovinj, Sveučilišta u Dubrovniku, PMF-a Geološkog odsjeka zagrebačkog Sveučilišta, Instituta za oceanografiju i ribarstvo te Sveučilišta Jurja Dobrile iz Pule.

Objavili su znanstveni rad s rezultatima praćenja pojavnosti i distribucije ovih dviju vrsta u razdoblju od 2016. do 2019. godine.

Zapaženo je da se na području i u vremenu eksplozije populacije invazivnog rebraša brojnost inćuna smanjila u odnosu na prijašnje godine. Znanstvenici su to pripisali kompeticiji za resurse jer do pojave ovog invazivnog organizma, naselja sićušnog životinjskog planktona sjevernog Jadrana tradicionalno su bila izvor hrane inćunima.

Novonastalo suparništvo je, kažu, najvjerojatnije natjeralo gladne ribe na selidbu. Dodatno zapažanje koje ide u korist ovoj pretpostavci je da u želucima jadranskih invazivnih rebraša, za razliku od onih crnomorskih, nije pronađen trag ličinki i jaja inćuna, zbog čega se da zaključiti da rebraš nema direktan utjecaj na populaciju inćuna.

Struka, međutim, upozorava da treba biti na oprezu i nastaviti pratiti promjene koje se odražavaju na ukupni stok inćuna, važne gospodarske vrste, ali i na cjelokupni ekosustav Jadranskog mora.

Znanstveni rad možete pročitati OVDJE.

J.K.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.