Ustavni sud prelomio: Porez na nekretnine u skladu s Ustavom, odbijene sve tužbe

ZAGREB – Ustavni sud Republike Hrvatske donio je ključnu odluku kojom je potvrdio ustavnost Zakona o lokalnim porezima, čime je Vladi otvoren put za neometano provođenje jedne od najvažnijih poreznih reformi u posljednjem desetljeću.

Odlukom od 31. ožujka 2026. godine, sud je odbio zahtjeve i prijedloge za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, zaključivši kako je uvođenje poreza na nekretnine zasnovano na "kvalificiranom javnom interesu".

Javni interes iznad pojedinačnih prigovora

U obrazloženju odluke, Ustavni sud je istaknuo kako je zakonodavac postupao unutar svojih ustavnih ovlasti u provođenju fiskalne politike. Sud smatra da porez, u aktualnim gospodarskim i socijalnim okolnostima, zadovoljava zahtjeve ustavotvorca te da mu je cilj smanjenje špekulativnog vlasništva i aktivacija praznih stambenih prostora.

Ipak, odluka nije donesena jednoglasno. Sudac Andrej Abramović izrazio je izdvojeno mišljenje, oštro kritizirajući zakon i nazvavši uvođenje ovakvog poreza "strašnom nepravdom".

Što to znači za građane?

Ovom odlukom otklonjene su sve pravne nesigurnosti, a jedinice lokalne samouprave (JLS) obvezne su nastaviti s obračunom i naplatom. Ključne točke koje vlasnici nekretnina trebaju znati uključuju:

• Porezna obveza: Porez se plaća na nekretnine koje nisu namijenjene stalnom stanovanju ili nisu u dugoročnom najmu.
• Visina poreza: Gradovi i općine sami određuju iznos unutar zakonskog raspona od 0,60 do 8,00 eura po kvadratnom metru korisne površine.
• Kritični datum: Porez se utvrđuje prema stanju i vlasništvu na dan 31. ožujka svake kalendarske godine.
• Raspodjela prihoda: Prikupljena sredstva dijele se između lokalnih jedinica (80 %) i županija (20 %), a namijenjena su lokalnoj infrastrukturi i javnim uslugama.

Tko je oslobođen plaćanja?

Zakon jasno definira kategorije koje ne podliježu ovom porezu kako bi se zaštitilo rješavanje stambenog pitanja:

1. Nekretnine u kojima vlasnik ima prijavljeno prebivalište i u njima stalno boravi.
2. Nekretnine u dugoročnom najmu (gdje najmoprimac ima prijavljeno boravište).
3. Objekti koji nisu pogodni za život (bez osnovne komunalne infrastrukture).
4. Socijalno ugroženi građani, prema kriterijima koje donose lokalne vlasti.

Reakcije Vlade i stručnjaka

Ministar financija Marko Primorac pozdravio je odluku suda, naglasivši kako je cilj reforme stabilizacija tržišta nekretnina. Prema podacima Vlade, u Hrvatskoj postoji više od 600.000 praznih nekretnina, dok se preko 200.000 koristi isključivo za kratkoročni najam, što je dovelo do nepriuštivosti stanovanja za mlade obitelji.

Iako su neke udruge i oporbene stranke tvrdile da je riječ o "dvostrukom oporezivanju", Ustavni sud je takve navode odbacio, potvrdivši da država ima pravo oporezivati imovinu radi postizanja socijalne ravnoteže i gospodarske stabilnosti.

Vlasnici koji još nisu prijavili promjene podataka o svojim nekretninama pozivaju se da to učine putem sustava ePorezna ili nadležnih ispostava, kako bi izbjegli moguće kazne i osigurali točan obračun poreza za 2026. godinu.

D.G.