U Jadranu ulovljena mlada velika bijela psina: "Ovaj nalaz daje nadu u oporavak ove vrste!"

Crnogorski ribar Gojko Mitrović jučer je dostavio Institutu za biologiju mora Sveučilišta te zemlje fotografije mlade jedinke velike bijele psine, koju je ulovio i pustio 6,5 nautičkih milja od crnogorske obale, na dubini od 115 metara.

Ova vrsta prirodno obitava u Jadranskom moru i nastanjuje cijeli Mediteran, ali je njezina brojnost danas ipak znatno manja nego u prošlosti.

Morski psi i raže spadaju među najugroženije grupe kralješnjaka na svijetu. Novi znanstveni podaci ukazuju na to da se više od trećine vrsta iz ove grupe suočava s prijetnjom izumiranja. U posljednjim desetljećima napori za očuvanje ovih vrsta značajno su povećani. Među mnogim razlozima, ključni je pravilno funkcioniranje morskih ekosistema, koje zavisi od ove grupe riba, koja kontrolira brojnost populacija mnogih vrsta morskih organizama.

Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih vrsta životinja u svijetu, a njena Sredozemna populacija smatra se kritično ugroženom. Nalazi ove vrste u Sredozemnim zemljama postali su veoma rijetki i često se pojedinačno opisuju u znanstvenoj literaturi.

Prema podacima Instituta, tijekom proteklih gotovo 30 godina, ovo je tek treći ulov ove vrste u crnogorskim vodama. Najnoviji nalaz mlade jedinke u Jadranu zabilježen je 2023. godine, u Hrvatskoj.

Iako odrasle jedinke ove vrste mogu predstavljati potencijalnu opasnost za čovjeka, napadi morskih pasa su nešto što se iznimno rijetko događa. Većina ljudi ima urođeni strah od životinja koje mogu biti opasne po nas, što je u potpunosti razumljivo. Ipak, kroz pravilno informiranje, bez senzacionalizma, može se uvidjeti da je učestalost napada morskih pasa na ljude znatno manja u usporedbi s mnogim drugim životinjama, čak i nekim od onih koje susrećemo svakodnevno.

Prirodoslovni muzej Floride vodi svjetsku bazu napada morskih na čovjeka. Prema njihovim podacima, tijekom 2024. godine zabilježena su četiri napada s fatalnim ishodom, po jedan u: SAD-u, Zapadnoj Sahari, Egiptu i Maldivima. Ova statistika obuhvaća sve vrste morskih pasa, ne samo veliku bijelu psinu. Izvještaj pomenutog muzeja možete pogledati OVDJE, napominju iz Instituta.

U većini mediteranskih zemalja, pa tako i u Republici Hrvatskoj ciljani je izlov velike bijele psine zabranjen, a više o tome možete pročitati OVDJE.

Zadnji napad na čovjeka bio je 2008. na Visu: "Veća je vjerojatnost da dvaput dobijete na lotu nego da vas napadne morski pas!"

- Ovaj nalaz daje nadu u oporavak ove vrste! - objavio je Pero Ugarković, autor znanstvenih radova na temu morskih pasa, u Facebook grupi "Živi svijet Jadranskog mora", koju i uređuje, te podsjetio na svoj tekst o važnosti morskih pasa, kojeg prenosimo u cijelosti:

- Imao sam sreće jer sam dan ranije ronio na istom mjestu na kojem će se sutra dogoditi napad na podvodnog ribolovca. Prije toga, poznat napad bio je 1974. godine. I najvjerojatnije će biti opet, možda sutra, možda tek za 100 godina, a možda i nikad, ništa ne možemo predvidjeti.

Ovu vrstu se jako rijetko viđa. Osobno sam ga vidio 2011. godine u Jabučkoj kotlini, doslovno sam ga mogao dodirnuti koliko je bio blizu brodu. Populacija ove vrste luta Sredozemljem i uglavnom se zadržava u dubljem moru, dok je Jadran plitak. Nikad ne možemo znati koliko ih je i gdje su, i čak i ako ga jedan dan vidimo, sutra može biti stotine kilometara daleko.

Ako ste prije čitali članke o tome koliko su male šanse da vas napadne morski pas, sve što ste ikad čuli je točno. Šansa da vas ugrize morski pas je toliko mala da ćete prije dvaput zaredom dobiti na lotu. To nije utjeha za onoga tko upadne u statistiku, ali je dovoljno da ne razmišljate o tome.

Nebrojeno više ljudi strada od vlastitih kućnih ljubimaca nego od morskih pasa u svijetu, a kamoli u Jadranu. A tu malu ili nikakvu šansu da postanete meta možete još umanjiti drastično ako izbjegavate kupanje u blizini ribolovne aktivnosti, u blizini postrojenja za preradu ribe ili mjesta gdje netko čisti ribu.

Ako ste podvodni ribolovac i plašite se morskih pasa, nemojte držati ulovljenu ribu oko pojasa. Ako vidite morskog psa, a gotovo sam siguran da gotovo nitko tko ovo čita neće nikada to doživjeti, stanite u vertikalan položaj i nemojte se umiriti nego dajte do znanja da ste agresivni. Dakle, po svemu napisanom, može se zaključiti da su morski psi tema koja nikoga ne bi trebala brinuti. Već imamo i veću dozu opreza nego što nam je potrebno, što je urođeno, što potencirano raznim filmovima i člancima na internetu.

Također, nikada ne treba zaboraviti da ulaskom u more svjesno preuzimamo dio odgovornosti za svoj život, isto kao što odlaskom u džunglu znamo da tamo žive jaguari i anakonde. Na Velebitu ima poskoka, na Risnjaku ima medvjeda, kad napravimo izlet na Crveno jezero boravimo na mjestu gdje ima crnih udovica, a na Pagu se ženi riba iglica zabila u oko dok je plivala i dovela joj u opasnost život. Pa te informacije nikoga neće zaustaviti u namjeri da idu u prirodu i planiraju uživati. Kada smo u prirodi, boravimo na mjestu gdje živi jako puno opasnih životinja, a u moru imamo i opasnijih nego morskih pasa.

Nitko ne može održavati more zdravo kao što to može morski pas!

Zašto uporno aktivisti, znanstvenici, državne agencije, pa i ribari pokušavaju spasiti morske pse? Sigurno ne da bi povećali opasnost za ljude, baš suprotno, oni su bitni za opstanak čovjeka i ribara. Nitko ne može održavati more zdravo kao što to može morski pas. Primjerice, jeste li ikada čuli za encefalopatiju kod kirnji?

Virusno oboljenje koje se širi Sredozemljem (pospješeno zagrijavanjem mora), a to je samo jedna od bolesti.

Čovjek koji je na vrhu hranidbenog lanca, kada vidi bolesnu ribu, bilo kirnju, zubaca ili tunu, neće je uloviti nego je ostaviti u moru jer mu se gadi i neće je pojesti. Morski pas, kada osjeti takvu ribu na velikoj udaljenosti, pojede upravo takvu, a ne zdravu ribu, čime odmah zaustavi širenje bolesti, pomore i kolaps ribarstva.

Zamislimo da je bio neki predator koji je pojeo prve zaražene periske, ne bismo danas govorili o pomoru. A do razvoja novih bolesti kod životinja dolazi stalno, i potrebni su nam vrhunski grabežljivci koji će ih ukloniti prije nego proglasimo katastrofu. Isto što se dogodilo periskama može se dogoditi i drugim vrstama koje su nam bitne.

Osim toga, svjedoci smo koliko se brzo šire invazivne vrste koje nemaju prirodne neprijatelje. Nemaju ih jer smo ih lovili i prorijedili. Morski psi bi nam mogli biti suradnici u održavanju pod kontrolom vrsta kao što su plavi rak, vatrenjača, napuhače, pa i onih nenativnih poput strijelki ili većeg broja drugih vrsta koje, jednom kad se namnože, stvaraju probleme u nižim razinama hranidbenog lanca.

Za razliku od drugih riba koje uglavnom nisu ugrožene, morski psi zahtijevaju posebnu pozornost za opstanak. Druge ribe ispuštaju na milijune jajašaca, dok morski psi rađaju samo nekoliko mladih svako godinu do dvije. Osim toga, duže žive pa im treba jako dugo vremena da postanu spolno zreli. Imaju vrlo mali broj podmladaka, i svaka jedinka koja se ulovi zapravo je bila značajna za budućnost vrste. Nakon stotine godina intenzivnog ribolova, a nekad je on bio i ciljan na morske pse, došli smo u situaciju da je većina morskih pasa skoro pa nestala iz Jadrana. I ako čujete neke statistike, npr. 70% neke vrste je manje nego prije 50 godina, uzmite to ozbiljno - poručio je Pero Ugarković.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Koliko je česta velika bijela psina u Jadranu?

Nedavno smo imali priliku vidjeti ulovljenu mladu jedinku velike bijele u Jadranu. To je bio rijedak fenomen s obzirom da je ova vrsta već odavno prorijeđena i proglašena kritično ugroženom u Sredozemlju, piše Pero Ugarković s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Talijanski znanstvenici uzeli su si zadatak pronaći

Morski HRJurica Gašpar

Gotovo pola stoljeća bez smrtno stradalih od napada morskog psa u Jadranu | | Morski HR

StravičnI slučajevi iz Egipta gdje je morski pas napao vije žene i izgrizao ih na smrt, šokirali su javnost. No statistički gledano, vjerojatnost napada morskog psa u svjetskim oceanima jest jedan

Morski HRJurica Gašpar

Crnogorci ulovili ugroženog morskog psa od 3 metra i 200 kg: “Preparirat ćemo ga, a dokoni zaštitnici svega, mogu da laju i p...!”

Rajko Bojanović, član Kluba za sportski ribolov ”Širun”, ulovio je morskog psa i rekao da će biti prepariran u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore, a da je izložba planirana u rujnu. Sudeći prema ozljedama na tijelu životinje, čini se da prema ulovljenom primjerku nisu imali milosti. Nakon što su ga ulovili

Morski HRJurica Gašpar