Školjke su sastavni dio živog svijeta ovog našeg planeta već više od 500 milijuna godina, a baš kao i unutar svake vrste, i među školjkama ima i onih koje se nekom osobinom razlikuje od svih ostalih.
Nas zanimaju one koje obitavaju u Jadranu, a imaju oči. Naravno, to su puno jednostavnije oči nego one kod riba, rakova ili uopće ljudi, no svejedno ispunjavaju svoju bitnu funkciju.
Točan broj vrsta koje nastanjuju naše more je teško odrediti jer se taj broj stalno mijenja. Svejedno, smatra se da u cijelom Jadranu trenutno živi oko 300 vrsta školjkaša pri čemu u našem istočnom dijelu živi dvjestotinjak vrsta od kojih je 66 jestivo.
Četiri vrste školjkaša kod nas imaju dakle i oči obično nanizane duž ruba plašta, mekog tkiva unutar ljušture. Kao što smo već naglasili, jednostavnije su građe nego oči riba i rakova ili ljudi pa su sposobne samo prepoznati promjenu intenziteta svjetlosti u okolišu. O formiranju jasnije slike nema ni govora. Kao takve one zapravo primarno služe kako bi se školjke usmjerile prema svjetlu, tj. optimalno se hranile filtriranjem vode te na vrijeme zatvarale oklop i tako se spasile od napada predatora.
Od školjki koje obitavaju i u Jadranu, mušula (dagnja, pidoč) i kamenica (ostriga), imaju najmanje razvijene oči, zapravo mnogo jednostavnih fotoosjetljivih stanica, „očnih mrlja” koje samo razlikuju svjetlo od tame. Oči kunjke (prnjavice, ladinke) nešto su razvijenije, dok Jakobova kapica (lepeza, čančula, kapasanta), osim što ima najrazvijenije ima i najbrojnije oči od svih školjki - do 200 komada! Između rubova oklopa, na rubu plašta, mekanog tijela, nalaze se među brojnim pipcima koji služe za detekciju dodira, ukusa i mirisa. Uočljive su kao male, sjajne plave točkice, piše portal Južni.
Za razliku od ljudskog oka koje koristi leću za fokusiranje svjetla, oči Jakobove kapice koriste sustav mikroskopskih zrcala od kristala. Ova zrcala reflektiraju svjetlost na mrežnicu, slično principu rada modernih teleskopa.
Razred školjkaša (Bivalvia) pripada koljenu mekušaca (Mollusca) i dijeli se na 1260 rodova i 106 obitelji.
J.T.
PROČITAJTE JOŠ:
Josip Tokić
Ribe zvuk koriste tijekom razmnožavanja, u obrani od grabežljivaca, pri čuvanju teritorija, a mogu ga proizvoditi vibriranjem plivaćeg mjehura, škrgutanjem
Novoobjavljena znanstvena studija prof. dr. sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, ujedno i supredsjednika
HVAR - Podvodni ribolovac Ante Klobučar iz Splita jučer je došao na svoju skrovitu poštu i posrećilo mu se. Naletio
ZADAR - Zadarska županija i Grad Zadar kreću u konkretnu borbu protiv najezde divljih svinja na otocima, ali i u
Jadranski web portal
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
