RIJEKA - Nekad brodogradnjom i pomorstvom ponosna zemlja, današnja Hrvatska je spala na sjenu svojih očeva i djedova. Stječe se dojam da država s 5.835 kilometara duljine obale, danas nije u plovnom stanju održati ni jedan jedini značajan brod i da oni izgrađeni u nekadašnjim državama, zbog zuba vremena, jedan po jedan propadaju, bez nade da bi se mogli primjeniti novoj svrsi. Ili pak nije u potpunosti tako? Mi smo pronašli i suprotan primjer i željeli bismo ga predstaviti javnosti.
Realizacije obnove i privođenje svrsishodnosti brodova "Galeb", "Tijat" ili primjerice "Vila Velebita 2" nisu uspjele zbog kombinacije financijskih poteškoća, administrativnih prepreka, političkih nesuglasica i nedostatka dugoročne strategije. Svaki je brod imao svoju specifičnu sudbinu, ali zajednički im je nazivnik bio nemar nadležnih institucija i složene procedure koje su kočile projekte.

Kao rezultat ovih problema, "Vila Velebita 2" je potpuno propao i potopljen ispred rive u Bakru gdje je bio godinama privezan, dok su projekti za "Galeb" i "Tijat" ostali primjeri neuspješnog upravljanja pomorskom baštinom i nedostatka političke volje da se ti vrijedni brodovi sačuvaju za buduće generacije. No, ima i jedan obrnuti primjer iz Rijeke; nekadašnji putnički brod, a današnji prvi brod - hotel, Marina.
Nekadašnji voditelj broda Marina koji je u Rijeci privezan i radi kao botel, za Morski HR kaže da je taj brod uređen za manje od dva milijuna eura, a pritom je u potpunosti restauriran i kompletno rastavljen.

- Skinute su sve stare izolacije i instalacija uklonjena. Obnovljena su dva bara i restoran i danas ima 116 kreveta, kompletan sustav ventilacije i klimatizacije, dizajn s potpisom i da ne kažem da je taj brod duplo veći od Tijata. Tako da je sve pitanje dobre volje i da županija preda agenciji za fondove EU kako bi se dobila sredstva, taj brod se upicani za maksimalno milijun eura - tvrdi za Morski HR Ivan Krstaš, 56-godišnji Lošinjanin rodom s Raba iz pomorske obitelji u više generacija. Krstaš je brodski strojar, vlasnik tvrtke koja se bavi procjenama brodova i uslugama te dugogodišnji brodski prijevoznik.

- Ja sam čovjek koji je vodio od ideje do finiša brod Marinu i o takvim projektima znam sve. Marina je legenda svjetskog brodarstva tako da nismo mogli dopustiti da ode u rezalište. - kaže nam i nastavlja:
- Tijat je legenda i mogao bi dobro raditi u Šibeniku. Mi smo prvi koji smo uopće dobili zakonsku osnovu jer do projekta Marina ništa nije bilo zakonski rješivo. Četiri godine sam letao od ministarstva do Hrvatskog registra brodova. Moj dio je bio rekonstrukcija i pokretanje projekta. Danas je to hotel koji uspješno radi već 15 godina - kaže Krstaš i dodaje da je za sve zaslužna upornost:

- Devet godina upornosti i 24 sata života s projektom! Bitan je čovjek i njegov tim. Ja bi Tijat riješio u dvije godine. Bio bi to restoran muzej i atrakcija u kojem bi uživali turisti i domaći - siguran je Krstaš i tvrdi da su ključ EU fondovi i HABOR - Banka za obnovu i razvoj.

- Naglašavam da je najbitnije imati voditelja koji razumije igru i tim od 10 ljudi koji hoće raditi.

Evo, s Galebom su pokušali i to i utučen je golem novac pa - nije dovršeno ništa... Kako je to uspjelo Marini, što ste napravili i za koliki novac?
- Tu je politika odigrala i tu se oprao novac i to će, uvjeren sam, još biti tema. Galeb je mogao biti uređen za 3 milijuna. Marina je napravljena totalno za 13 milijuna kuna ili 3 milijuna eura. A zašto? Zato jer projekt nema ni glavu, ni rep a ni nekog tko to zna odraditi. To se mora odraditi sve van škvera. Samo dok i poslovi vanjske otplate u škveru... pa mi smo kompletan brod odradili na rivi u centru Rijeke. 280 tona starog materijala smo maknuli s broda u centru Rijeke. Naglašavam, to može samo netko tko živi taj projekt!

Što biste predložili državi koja nije u stanju održavati ni školske brodove?
- Da uđe u partnerstvo s privatnicima, kako bi im dali posebni porezni tretman s obzirom da se radi o baštini i tradiciji to bi bio poticaj da se ljudi usude investirati.
I bismo li se onda u stanju bili brinuti o još uvijek ukradenom školskom brodu Jadran kojeg Hrvatska toliko traži od daleko manje Crne Gore a koja ga, budimo pošteni, sve ove godine održava?
- Za to trebaju ministri koji razumiju ili barem žele čuti ljude s terena i kad se to poveže s strukom, uspjeh i rezultat su zagarantirani.
Je li to u hrvatskom poslovno-političkom okruženju sigurno, jer ipak, radi se o velikim ulaganjima?
- U slučaju Tijat, Županija treba dati brod u dugoročni najam u kojem se najam prebija kroz ulaganja. Županija i investitor zajedno planiraju i exploatiraju objekt tako da grad i županija imaju atrakciju i turističko kulturne benefite a investitor materijalne gdje on održava objekt. Ponavljam, ulaganja su velika, a ako se sluša ponuđače iz škverova, kad uđete u škver a nemate čovjeka koji se razumije u to - oni vas pojedu!

I za kraj, imamo li mi još uvijek sposobnih stručnjaka u Hrvatskoj koji znaju?
- Mislim da da ja sam jedan, ali svaki naš stariji pomorac koji je dočekao mirovinu se dovoljno razumije i naravno tu je bitno znati organizirati ljude; majstore firme koje to mogu odraditi. Kad sam radio Marinu, nikad nije bilo da se za neki posao nije razmatralo najmanje tri do pet ponuda. Sve je to ljubav prema brodu i veliki trud. Brod moraš voljeti - zaključuje naš sugovornik.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:



© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev