Stogodišnja gajeta Šimica vraćena na Ugljan

Bile su potrebne godine da u priješki porat uplovi nova gajeta! A najveće zasluge za to ima novoosnovana Udruga Santina iz Preka, koja ju je kupila od murterske obitelji prof. Vladimira Skračića, jednog od osnivača Latinskog idra.

Prije malo više od mjesec dana Udruga Santina održala je osnivačku skupštinu, ali ljubav prema moru, drvenim tradicijskim brodovima, jedrenju na latinsko idro i općenito maritimnoj baštini traje godinama, pišu Naši Školji.

U udruzi nas ima već 50-ak, dosad smo s mojom gajetom sudjelovali na nekoliko regata, ali svi jedva čekamo da obnovimo Šimicu i na njoj zaplovimo, nadamo se na sljedećem Latinskom idru - govori predsjednik Udruge Santina Roko Šoša, koji svaki slobodan trenutak s prijateljima iz udruge posvećuje obnovi Šimice.

Ističe da bi obnova mogla biti gotova za dva mjeseca, gajetu su kupili zahvaljujući donacijama Prečana, na čemu se svima zahvaljuje, a udrugu u radu podržavaju Turistička zajednica Općine Preko i Općina Preko.

Na suhom vezu u Jazu najčešće se nalaze subotom prijepodne i rade na obnovi legendarne gajete, koja je bila jedan od najpopularnijih brodova na Murteru.

Osnivanjem udruge žele ukazati na važnost očuvanja tradicijske brodogradnje i pomorske baštine, ponajprije u Preku, ali i na cijelom otoku Ugljanu.

Poznato je da Prečani nisu bili brodograditelji, ali im je brod kao otočanima bio potreban u svakodnevnom životu. Povijesni podaci o ugljanskoj floti govore o ulozi broda u životu otočana – brodovi su se koristili većinom za prijevoz do svojih posjeda, ali i za ribarstvo. Gradili su se u brodogradilištima sjeverne i srednje Dalmacije, najvećim dijelom u Betini.

- Najčešći tipovi brodova u Preku bile su gajete, a bilo je i bracera, leuta i kaića. S našom Šimicom, sada je u Preku šest gajeta, nadamo se da će ih biti i više i da ćemo se upisati na kartu regata tradicijskih brodova - kaže Ivo Uhoda, koji, kao i Roko Šoša, u posljednje vrijeme sudjeluje u obnovi gajete Šimice.

A sada kada imaju udrugu, dodaje Vid Dunatov, žele organizirati vlastite projekte i edukacije, ali i nastaviti pomagati i sudjelovati u tradicionalnim feštama, od kojih je najvažnija Priješka legrica.

- Iskustva već imamo, ponajprije zbog organizacije regate gajeta na vesla Od Uljarne do Likorova mulića. Voljeli bismo da se udruzi pridruži što više mladih, poput našega Ivana Marfata, da u njima pobudimo interes za zaštitu pomorske baštine - poručuje Roko Šoša.

U posljednjih 10 do 15 godina u Hrvatskoj raste interes za pomorsku (maritimnu) baštinu i tradicijske drvene brodove. Najstarije i najaktivnije su udruge i pojedinci s otoka Murtera. Od Istre do doline Neretve trenutačno je aktivno 20-ak udruga koje njeguju višestoljetnu hrvatsku pomorsku baštinu. Svake godine, u organizaciji Udruge Cronaves iz Splita, pojedine udruge sudjeluju na predstavljanju naše maritimne baštine na europskim festivalima, pišu Naši Školji.

Udruga Santina iz Preka prva je udruga za očuvanje pomorske baštine osnovana na Ugljanu. Želimo im uspjeh u radu!

Premda su porti u Kukljici, Kalima i Preku u prvom desetljeću 20. stoljeća vrvjeli gajetama, leutima, kaićima i batelama, kalafati, koju su zanat učili većinom od Murterina, najčešće su samo popravljali brodove ili se prihvaćali manje zahtjevnih gradnji.

Prvi pisani tragovi o organiziranom pomorstvu otoka Ugljana datiraju iz sredine 18. stoljeća, kada su otočani posjedovali 114 manjih brodova. U Preku i Ugljanu postojala je jedna tartanela (manji mletački ribarski brod), a sve ostalo bile su gajete i leuti. Početkom 19. stoljeća, otočani su imali 51 gajetu i četiri leuta, a tih godina u Preku samo su četvorica muškaraca bili profesionalni pomorci. Tri godine poslije, na otoku su bile čak 83 gajete i pet leuta i svi brodovi većinom su se koristili u ribarstvu, a samo neki za prijevoz na kopno ili u druge dijelove otoka.
Sljedećih godina broj brodova je rastao, 1820. na otoku je bilo 105 manjih brodova, devet godina kasnije 109, a 1858. otok je raspolagao sa 119 brodica – 10 bracera i 109 gajeta. U vlasništvu Prečana bile su četiri bracere i čak 41 gajeta, a od sredine 18. do prve polovice 19. stoljeća Prečani su u vlasništvu imali 207 brodica.

Neke bracere služile su za trgovinu, a drugim brodovima išlo se u ribe ili su prevozili žito do mlinova na Krki. Posljednjih 20-ak godina 19. stoljeća otočni brodari počinju obavljati malu obalnu plovidbu, 1898. godine sa 30 brodova, većinom gajeta, a na razmeđi 18. i 19. stoljeća Prečani su svojim bracerama plovili duž cijele jadranske obale.

U svim mjestima od Kukljice do Ugljana i Mulina bile su male lučice prikladne za pristajanje i vez malih brodova, a poznato je i da su Prečani 1858. organizirali veliko čišćenje mjesne luke kako bi mogli vezati sve svoje bracere.

I.N.