Što turisti ustvari očekuju od Hrvatske?

Još od početka godine nastavlja se dobar turistički trend, tako je barem na Kvarneru. Ovog produženog vikenda tamo je ostvareno oko 250.000 noćenja, što je 30 posto više nego prošle godine. Svi pokazatelji dobre sezone su tu, no poznavatelji prilika u našem turizmu opet upozoravaju da se gosta ne smije podcijeniti.

U mnogim hotelima je već kao u punoj sezoni. Direktorica marketinga jednog hotela opisuje trendove ove sezone.

- Gosti itekako znaju što traže, pogotovo gosti koji traže kvalitetu, oni su zahtjevniji no ikad. S druge strane nastavio se taj trend iz korone, last minute odnosno odluka u zadnji trenutak. Osim tradicionalnih tržišta tu za Kvarner očekujemo i jako puno gostiju iz SAD-a. SAD je nama treće tržište - kaže.

Polovica svih gostiju u Kvarnerskom zaljevu ipak su Nijemci. Upiti stižu sa svih strana.

Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Perić Živandinov za N1 kaže:

- Hrvatska je zaista iznimno tražena. To smo već vidjeli na sajmovima, konkretno u Berlinu, tražio se krevet više bez obzira na cijenu. Bitno je samo da kvaliteta prati tu cijenu i da gosti budu zadovoljni onime što će doživjeti na destinaciji, da to bude ono što su očekivali.

Cijene nekontrolirano divljaju, potvrđuju i iskusni agenti. Hoteli su skuplji od 10 posto pa na gore.

- Ti možeš naplatiti jednu cijenu koliko si ti mislio da vrijedi tvoja usluga, ali ta usluga mora biti ili lokacija, ili usluga odlična ili kod restorana – ukusno ili obilato. Svak ima svoju nekakvu zadovoljštinu što ga čini sretnim. Znači, ako sam ja potrošio novac, ja moram biti zadovoljan. U tome je stvar. Najgore je naplatiti skupo, a da se gost osjeća nezadovoljno ili prevareno. Taj dio moramo paziti – da nam se gosti ne osjećaju prevareno - upozorava voditelj komercijale u jednoj turističkoj agenciji.

Ali kad postavimo stvari drugačije, mnogi će bez straha reći da se nemaju čega stidjeti.

- I mi smo sami gosti raznih hotela kad negdje putujemo u privatno vrijeme i onda vidimo, pogotovo mi koji smo u toj branši pa imamo tzv. profesionalnu deformaciju, pa vidimo što dobijemo za određeni novac. I onda kad se vratimo u svoju kuću onda zapravo budemo ponosni za to što mi imamo i što dajemo za novac koji ljudi plaćaju, a da im je to puno ili ne misle da ne dobiju ono što trebaju, pa i ono malo više, ne bi nam se ni vraćali - objašnjava direktorica jednog hotela.

Kako skromnost ipak nije baš svima urođena vrlina, tako će i ove godine biti hotela, apartmana, soba i restorana koji će sigurno ostati prazni. Pa nek’ razbijaju glavu gdje su to pogriješili, piše Ranko Stojanac za N1.

I.B.