Nakon što mu je Vlada 2019. godine u Velebitskom kanalu dodijelila koncesiju na pomorskom dobru za uzgoj kalifornijskih pastrvi na dvije lokacije, norveški investitor kojeg zastupa Miodrag Lacić, poduzetnik čijih je nekoliko firmi, uključujući zadarsku tvornicu Adrija, završilo u stečaju, sada planira postaviti ribogojilišta na dodatnih pet lokacija duž tog istog kanala.
Tvrtka Adriatic Farming d.o.o (ranije Nordic Fish d.o.o) trenutno ima koncesiju nad uzgajalištem u uvali Porat u Lukovom Šugarju i u Jablancu, a nedavno joj je dodijeljena koncesija za postavljanje uzgajališta u uvali Žrnovnica u gradu Novi Vinodolski, piše Faktograf. Uz to, norveški investitor planira postaviti četiri dodatna uzgajališta kalifornijskih pastrvi na četiri lokacije udaljene 300 metara od obale koje spadaju pod Općinu Karlobag i Grad Senj. Zahvat je to o čijoj studiji utjecaja na okoliš trenutno odlučuje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Kristina Bokanić
Lokalna zajednica strahuje da će navedeni projekt, ukoliko se ostvari u svom punom obujmu od ukupno sedam uzgajališta od Lukovog Šugarja do Novog Vinodolskog (zasad radi samo ono u Lukovom Šugarju), drastično promijeniti krajobraz Velebitskog kanala i negativno utjecati na okoliš.
Njihove sumnje i strahovi nisu bez ikakvog temelja.
Naime, studija utjecaja na okoliš zahvata za nova uzgajališta koja je trenutno u postupku procjene, a koju potpisuje Institut Ruđer Bošković (IRB) i plaća investitor, sadrži više činjenično netočnih informacija, poput one da se zahvat ne nalazi na manje osjetljivom području, za što su Fatografu iz Hrvatskih voda potvrdili da je netočno.
Osim toga, povijest uzgoja kalifornijskih pastrvi u Velebitskom kanalu bilježi više okolišnih devastacija i bježanja ribe iz kaveza, najvećim dijelom zbog toga što se nije koristila pravilna tehnologija.
Uz to, koncesijski ugovor kojim se norveškim investitorima dopušta uzgoj od 1000 tona u Jablancu nije usklađen s odredbama Prostornog plana Grada Senja, zbog čega još nije ni počeo uzgoj na toj lokaciji.
Na lokaciji na kojoj se koncesija koristi, onoj u Lukovom Šugarju, inspekcijskim nalazima utvrđene su neusklađenosti sa Zakonom o akvakulturi, zbog čega je koncesionaru izdan prekršajni nalog.
Inače, Hrvatska je jedina zemlja na Sredozemnom moru u kojoj se kalifornijske pastrve uzgajaju u moru.
Ideja je to koju je 80-ih godina, sve do rata, razvijao Institut Ruđer Bošković, da bi je početkom 2000-ih preuzeli privatni investitori koji već dva desetljeća od Velebitskog kanala planiraju napraviti jedno veliko ribogojilište.
Da bi razumjeli odakle ideja kalifornijske pastrve u morskoj vodi, potrebno je vratiti se u vrijeme bivše države kada su znanstvenici s IRB-a osmislili uzgoj te ribe upravo u takvom, a ne slatkovodnom okruženju, što je inače praksa u Hrvatskoj.
Emin Teskeredžić, umirovljeni znanstvenik s Instituta, krenuo je s istraživanjem uzgoja salmonida 1979. godine na području Skradina u estuariju rijeke Krke.
Prvi pokusi su rađeni u suradnji Instituta Ruđer Bošković i poduzeća Riba- Rijeka OOUR iz Šibenika, nakon čega su pokusi eksperimentalne proizvodnje ponavljani kroz naredne tri godine. Na osnovi dobivenih rezultata i spoznaja, Teskeredžić je napisao doktorat pod naslovom “Uzgoj kalifornijske pastrve u Jadranskom moru”, kojeg je koncem 1982. godine i obranio na zagrebačkom Agronomskom fakultetu.
- Ta nova tehnologija uzgoja salmonida prijavljena je kao patent za daljnji razvoj 1984. godine u Organizaciju za hranu i poljoprivredu UN-a (Food and agricultural organization of United Nations – FAO). FAO je odobrio projekt te i financijski podržao daljnji razvoj tehnologije preko Instituta Ruđer Bošković. U svezi toga Institut je sklopio ugovore s brodogradilištem 3. MAJ iz Rijeke, poduzećem Emona iz Ljubljane i poduzećem Šibenka iz Šibenika - kaže Teskeredžić.
Da su njegove tvrdnje točne, potvrđuje upravo tekst o uzgoju koji se može naći na stranicama FAO, a u kojem se Teskeredžić spominje kao znanstvenik koji je vodio većinu istraživačkih poslova. Djelatnici Instituta svojim su radom na ovom projektu zaradili pohvale UN-ove organizacije koja navodi kako su eksperimente provodili na logičan način, “održavajući niske troškove i postupno proširujući opseg svojih aktivnosti iz godine u godinu”.
Kalifornijska pastrva iz ribogojilišta u Zatonu, Skradinu i Žrnovnici plasirala se na domaćem i stranom tržištu, a prihod bi se dijelio između poduzeća i Instituta Ruđer Bošković.
Tako je bilo sve do rata.
Ideja o uzgoju kalifornijskih pastrvi u moru, ovog puta u Velebitskom kanalu, zaživjela je ponovno početkom 2000-ih kad je tvrtka Karlsen riba d.o.o, pokrenuta 2001. godine, otvorila uzgajalište u uvali Porat u Lukovom Šugarju.
Tvrtku vode dva Norvežanina, Helge Michaelsen i Tore Skaltveit, te Duško Pilja koji su u nekoliko navrata pokušali pokrenuti uzgoj.
Prvi put kada su pastrve ubačene u more, ribe su uginule.
Kako je tada izvijestio direktor Pilja, dok su radnici čekali da se poprave loši vremenski uvjeti, riba je u more ubačena nešto kasnije, u siječnju, a ne u studenom, kako je i bilo predviđeno. U tom se periodu pastrva udebljala, a nije joj ni odgovarala temperatura mora od devet stupnjeva, umjesto predviđenih 14-17 C.
Pilja je naknadno medijima objašnjavao kako su Norvežani izgubili strpljenje zbog prespore hrvatske birokracije.
Uzgoj kalifornijskih pastrvi na lokaciji u uvali Porat ponovno se pokreće nakon nekoliko godina.
Norvežani su izašli iz investicije, a zadarska Adrija, koju tada vodi Miodrag Lacić, osniva tvrtku Jadran riba d.o.o čiji je direktor Pilja, i koja od Ličko-senjske županije dobiva koncesiju u Lukovom Šugarju.
Uzgoj je počeo ponovno u travnju 2010. godine, a početkom iduće godine počeo je i izlov prve ribe. Tom prilikom je najavljeno kako će se godišnje na dvije lokacije (Lukovo Šugarje i Jablanac) proizvoditi 2000 tona kalifornijske pastrve. Direktor Pilja rekao je kako je sva oprema u kavezima, cijevi i mreže hrvatski proizvod, te kako riba ide dalje na preradu u Adriju.
Uzgoj kalifornijske pastrve u Lukovom Šugarju funkcionirao je kratko vrijeme, a onda su počeli problemi. Naime, u veljači 2012. godine velebitska bura pokazala je svoju snagu u odnosu na hrvatsku kvalitetu opreme za uzgoj. Nevrijeme je tad devastiralo kaveze u uvali Porat, nakon čega je kalifornijska pastrva uočena kod udaljenog Voloskog.
Direktor Jadran ribe potvrdio je da je uslijed orkanske bure i velikih valova dolazilo do potapanja kaveza te da je riba mogla izaći van kaveza. Prema pisanju Novog lista, pretpostavka je da je iz kaveza u Lukovom Šugarju tada pobjeglo oko 20 tona ribe koja se zaputila u smjeru Opatije, iako je Pilja tvrdio da je pobjeglih pastrvi bilo puno manje.
Nešto slično (doduše, s većom količinom odbjegle pastrve), dogodilo se i u Danskoj, gdje su vlasti instantno organizirale lov na pastve smatrajući da se radi o ugrozi za morski ekosistem. Kada se to dogodilo u Velebitskom kanalu, Pilja je izjavio da su pastrvama koje su pobjegle iz kaveza ionako dani odbrojani jer se ona razmnožava isključivo u slatkoj vodi.
Inače, prema rezultatima FISK analize provedene za Hrvatsku, kalifornijska pastrva je procijenjena kao umjereno do visoko rizična invazivna vrsta (Priručnik Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj).
Njen uzgoj u slatkovodnim vodama jedan je od glavnih razloga zašto je jadranska potočna pastrva postala ugrožena budući da ona predacijom, izravnom kompeticijom i prijenosom bolesti negativno utječe na zavičajne vrste riba, vodozemaca i beskralješnjaka.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
Melita Vrsaljko
PROČITAJTE JOŠ:
Kristina Bokanić
Povodom Svjetskog dana činjenja dobrih djela Društvo Naša djeca Grada Crikvenice organizira humanitarnu akciju „Darujmo srcem“. Cilje je akcije pomoći
Na Facebooku se raspirio sukob između predsjednika Republike, Zorana Milanovića koji se aktivno uključio u kampanju za parlamentarne izbore i
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da njegov brat nije kupovao pomorsko dobro, te da ga stranka
Voda nije za piće, no može se koristiti za tuširanje i ostale sanitarne potrebe, izvijestila je danas potrošače na tom
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
