SRUŠEN APSOLUTNI REKORD NA OBALI Potrošnja struje skočila za 500%, a solarni uzlet stvorio neočekivan problem!

Hrvatski elektroenergetski sustav doživio je povijesni zaokret: ljetni maksimumi potrošnje električne energije trajno su prestigli zimske. Prema podacima Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS), u kolovozu je zabilježen apsolutni povijesni satni maksimum od 3400,5 megavatsati (MWh) u 21 sat navečer.

Kombinacija ekstremnih toplinskih valova i intenzivnog turizma u potpunosti je promijenila dinamiku potrošnje u Hrvatskoj.

Ljeto uvjerljivo vodi

Nekada su zimski mjeseci značili vrhunac opterećenja za mrežu, no danas ljetne brojke pokazuju znatno veći pritisak.

Dok je najveća satna potrošnja protekle zime iznosila 3264,2 MWh, ovogodišnji ljetni maksimum u kolovozu dosegnuo je povijesni rekord od preko 3,4 tisuće MWh, prenosi N1. Glavni uzročnik ovog preokreta je masovna uporaba klima-uređaja za hlađenje.

Turističke regije pod najvećim pritiskom

Podaci HEP-a ukazuju na to da se ljeti težište opterećenja dramatično seli prema obali. Na područjima s visokom turističkom aktivnošću lokalno opterećenje distribucijske mreže višestruko raste, pa odnos ljetne i zimske potrošnje u nekim mjestima doseže čak 5:1.

Mreža je pod najvećim pritiskom između 20 i 22 sata. Slična razina stvarne potrošnje bilježi se i u popodnevnim satima (između 12 i 15 sati), no tada kritičnu ulogu igraju sunčane elektrane na krovovima koje pokrivaju dio potreba na mjestu potrošnje i tako privremeno rasterećuju elektroenergetski sustav.

Solarni uzlet i problem mrežne infrastrukture

Hrvatska trenutačno raspolaže s oko 6300 MW ukupne instalirane snage, a obnovljivi izvori u 2025. godini činili su 74,1 % ukupne domaće proizvodnje. Solarna energija pritom doživljava pravi procvat: instalirana snaga solara dosegnula je 1500 MW, čime je sunčeva energija po prvi put prestigla vjetroelektrane. Razmjere tog uzleta pokazuje podatak da je proizvodnja solarnih elektrana s 53.000 MWh u 2015. narasla na više od milijun MWh u 2025. godini.

Međutim, ubrzani razvoj proizvodnih pogona izlazi iz okvira postojećih kapaciteta infrastrukture. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), proizvodni projekti realiziraju se u prosjeku tri puta brže od jačanja prijenosne i distribucijske mreže, koja zbog starosti i zagušenja postaje ključno usko grlo energetskog sustava.

Kako bi se sustav stabilizirao, HEP i privatni investitori ubrzano razvijaju projekte baterijskih spremnika (poput onih uz SE Korlat i SE Sukošan) te nove kapacitete akumulacijskih jezera i reverzibilnih hidroelektrana. Cilj je osigurati da mreža može prihvatiti rastuću proizvodnju iz čistih, domaćih izvora.

D.G.