Sovjetski znanstvenici u more preselili ogromne rakove, uslijedio je kaos!

U Barentsovo su more Sovjeti 1960 - ih pustili crvene kraljevske rakove kojima raspon nogu ide i preko 2 metra. Htjeli su pokrenuti novu ribarsku industriju, no desetljećima kasnije ti su se divovski rakovi proširili ruskim i norveškim vodama, mijenjajući zajednice morskog dna dok se hrane autohtonim morskim organizmima.

Crveni kraljevsk rakovi agresivno su se proširili i značajno izmijenili lokalna morska staništa.

Dobra je stvar što se ovaj rak na tržištu morskih plodova smatra skupocjenom delicijom. No, u prirodi ima sasvim drukčiju ulogu – hrani se organizmima koji žive na morskom dnu i pritom snažno utječe na lokalna staništa, značajno mijenjajući morski ekosustav.

Priča o ovoj podvodnoj promjeni započela je prije nekoliko desetljeća ambicioznim planom koji je na papiru izgledao savršeno, piše Scientific Review. Još tijekom 1960-ih sovjetski su znanstvenici namjerno prenijeli ova golema stvorenja iz njihova prirodnog staništa u sjevernom Tihom oceanu i pustili ih u Barentsovo more

Cilj je bio jednostavan, ali ambiciozan – uspostaviti potpuno novu i vrlo unosnu komercijalnu ribarsku industriju koja bi osigurala stalan izvor vrijednih morskih plodova i potaknula razvoj obalnog gospodarstva. Plan je prvotno djelovao uspješno. Rakovi su se dobro prilagodili novom okolišu i poduprli razvoj komercijalnog ribolova. Međutim, nitko nije mogao predvidjeti koliko će uspješno ovi oklopljeni pridošlice zavladati novim područjem.

Smanjenje biomase

Uspjeh rakova povezan je s nekoliko obilježja koja im idu u prilog: pogodnim staništem za naseljavanje ličinki, širokim rasponom staništa u različitim životnim fazama, velikom pokretljivošću, raznolikom prehranom, slabim ribolovnim pritiskom tijekom rane faze invazije te očitim nedostatkom parazita.

Također se navodi da su napadnuta područja pokazala smanjenu raznolikost bentosa i manju biomasu, dok je utjecaj na komercijalno važne vrste riba teže utvrditi i predvidjeti.

Glavni razlog zbog kojeg su se ovi veliki rakovi tako uspješno nastanili u Barentsovu moru svodi se na njihov iznimno nezahtjevan način prehrane. Znanstveni pregled objavljen u časopisu ICES Journal of Marine Science ističe da su ovi rakovi vrlo pokretni, oportunistički svejedi koji se hrane na morskom dnu. Jednostavno rečeno, nisu nimalo izbirljivi i rado će pojesti gotovo sve što pronađu na dnu mora. Kada tisuće ovih proždrljivih rakova prijeđu preko određenog područja morskog dna, praktički ga "počiste", hraneći se velikim organizmima poput dagnji, morskih zvijezda i raznih autohtonih školjkaša.

Kada se ti organizmi masovno uklone, mijenja se cjelokupna struktura morskog dna, ostavljajući znatno siromašnije i manje raznoliko okruženje koje se teško može nositi s održavanjem složene mreže života koja je ondje nekada uspijevala.

Kako bi odgovorile na ovu ekološku i gospodarsku dilemu, Norveška i Rusija uvele su jasnu strategiju dvostrukog upravljanja koja odražava dvojaku ulogu ove vrste. U središnjem i istočnom dijelu Barentsova mora vlasti raka tretiraju kao vrijednu gospodarsku vrstu te ga štite strogim ribolovnim kvotama.

Nasuprot tome, prema zapadu, u osjetljivijim norveškim vodama, politika se mijenja te se provodi intenzivan i praktički neograničen izlov s ciljem smanjenja njegove populacije, prenosi N1.

J.T.