CANBERRA – Australija je službeno pozdravila najnoviji nacrt odluke UNESCO-a prema kojemu se Veliki koraljni greben (Great Barrier Reef) neće uvrstiti na popis ugroženih lokaliteta svjetske baštine, potvrdila je australska vlada.
Iako se ovaj prirodni fenomen proteklih godina bori s dramatičnim posljedicama klimatskih promjena, trenutačno ostaje izvan crne liste, unatoč ranijim oštrim preporukama i upozorenjima znanstvenika Ujedinjenih naroda.
Australska vlada godinama je intenzivno lobirala kod međunarodnih institucija kako bi spriječila da greben dobije status ugroženog lokaliteta. Razlog je primarno ekonomske prirode – Veliki koraljni greben ključni je pokretač australskog turizma.
Ekonomski utjecaj grebena:Godišnja zarada: Više od 6 milijardi dolara doprinosa nacionalnom gospodarstvu.Turistički posjet: Više od 2 milijuna posjetitelja svake godine.
Uvrštavanje na popis ugrožene baštine moglo bi nanijeti nepopravljivu štetu turističkom sektoru i imidžu zemlje kao privlačne destinacije.
Pomoćnica ministra turizma i trgovine, Nita Green, u televizijskom obraćanju iz glavnog grada Canberre izrazila je veliko olakšanje i zadovoljstvo odlukom Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a.
"Australija pozdravlja odluku UNESCO-a da greben ne uvrsti na popis ugroženih te da prizna sav trud koji je uložen u njegovu zaštitu. Ova odluka potvrđuje kontinuirane napore Australije u zaštiti i upravljanju ovim važnim simbolom", izjavila je Green, a prenosi agencija Reuters.
Unatoč diplomatskoj pobjedi u Parizu, stanje na terenu ostaje kritično. Veliki koraljni greben je kolosalni ekosustav koji se proteže na oko 2400 kilometara uz obalu sjeverne savezne države Queensland te pruža dom za 400 vrsta koralja i 1500 vrsta riba.
Međutim, od 2016. godine na ovome je području zabilježeno čak pet ljeta masovnog izbjeljivanja koralja. Tijekom ovih ekoloških incidenata, uzrokovanih toplinskim stresom i porastom temperature mora, golemi dijelovi grebena gube svoje prepoznatljive boje (pobijele), čime postaju iznimno podložni obolijevanju i potpunom odumiranju.
Grčka je pokrenula program kojim ribarima plaća 5,33 eura za svaki kilogram ulovljene srebrnoobrazne napuhače, izrazito otrovne ribe koja
Širenje opasne i invazivne ribe vatrenjače (poznate i kao riba lav) u Jadranskom moru više nije novost, već postojana ekološka
Projekt okuplja partnere iz Hrvatske i Italije s ciljem jačanja prekogranične suradnje te razvoja zajedničkih rješenja za upravljanje sve masovnijim
Skupina djece u Maslenici upustila se u nesvakidašnju igru, onu s dupinom koji je veselo uranjao i izranjao oko njih.
Jadranski web portal
© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
