SKANDAL NA RABU Pomorska policija i MRCC uvjeravali kupače da gliser smije sidriti među ljudima? Zakon ih potpuno demantira!

RAB - Čitatelj nam šalje pomalo nevjerojatno svjedočanstvo s otoka Raba, točnije s prirodne plaže koja se nastavlja na koncesioniranu plažu Kandarola. Njegovu priču, koja prikazuje kaos, pa navodno i nepoznavanje vlastitih propisa od strane službenih osoba, ali i sumnju na nepotizam na moru, prenosimo u cijelosti, a u nastavku donosimo detaljnu pravnu analizu koja razotkriva takve dezinformacije koje su kupači navodno dobili od pomorske policije i MRCC-a.

"Policajac mi je rekao da gliser ima pravo sidriti među kupačima!"

- Upravo sam imao zbunjujuću situaciju s pomorskom policijom i MRCC-om. Nalazim se na prirodnoj plaži uz koncesionu plažu Kandarola na Rabu. Gliser sa slovensko govorećim nautičarem uplovio je među kupače i usidrio se na manje od 10 metara od plaže. Ljudi su reagirali pa se pomaknuo možda na 20 metara udaljenosti. Netko ga je prijavio pa je došla policijska brodica RH31RB - priča nam detaljno čitatelj i šalje točnu lokaciju gdje se sve dogodilo.

- Policajac na brodici mi je rekao da plovilo ima pravo sidriti toliko blizu plaže i među kupače. Vidljivo je bilo da se nautičar na gliseru i policajci poznaju. Ne znam iz kojeg razloga je policijska brodica oteglila gliser stotinjak metara od obale, neko vrijeme su zajedno plutali, a zatim je policijska brodica otplovila, a gliser se ponovno vratio u uvalu.

Zvao sam MRCC za pojašnjenje, rekli su mi da im pošaljem snimke, na mail mi nisu odgovorili pa sam ih opet zvao. Njihov usmeni odgovor je da gliser ima pravo sidriti uz divlju plažu, da to nije prirodna plaža ako nema oznaku zabrane sidrenja.

Stranci koji su vjerojatno zvali policiju su nakon svega zbunjeni jer kad se preko interneta postavi pitanje sidrenja brodica na prirodnim plažama dobije se odgovor da im je sidrenje zabranjeno 150 metara od obale. U uvali su staništa posidonije kao još jedan eko razlog zabrane sidrenja. Šaljem vam snimke usidrenog glisera, policijske brodice uz gliser, registraciju glisera, podvodnu snimku sidra iz posidonije. Mogu li s vaše strane dobiti kakvo objašnjenje?" - pita ovaj čitatelj.

Što kaže slovo Zakona?

Suprotno takvim navodnim usmenim tvrdnjama, hrvatski propisi su kristalno jasni. Izgovor da "prirodna plaža mora imati oznaku zabrane da bi sidrenje bilo kažnjivo" pravni je konstrukt bez ikakvog uporišta u zakonu.

U nastavku donosimo točne zakonske akte i članke koji reguliraju ovu situaciju.1. Zabrana sidrenja na prirodnim i uređenim plažama

Glavni podzakonski akt koji definira red na moru i sigurnosne udaljenosti je Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom donesenim 2025. godine i njegove izmjene i dopune iz travnja 2026. godine.

Prema Članku 49. navedenog Pravilnika, propisane su sljedeće minimalne udaljenosti za plovne objekte:

Plovni objekti se ne smiju približavati ogradi uređenog kupališta, i to:

– plovni objekti duljine 30 metara i veće na udaljenost manju od 300 metara

– plovni objekti duljine 15 metara i veće, a manji od 30 metara i hidroavioni, na udaljenost manju od 100 metara

– plovni objekti duljine manje od 15 metara na udaljenost manju od 50 metara

Prema članku 53., stavku 9. strogo je zabranjeno sidrenje plovnih objekata na udaljenosti manjoj od 150 metara od obale prirodnog kupališta.

Zaključak: Gliser je bio u prekršaju!

Propis od 150 metara uveden je općim aktom upravo zato što prirodne plaže nemaju fizičke ograde ni plutače, čime se kupači štite na cijelom obalnom pojasu RH.2. Pravila plovidbe i brzine u obalnom pojasuIsti Pravilnik u svom Članku 46. strogo definira kako se plovni objekti smiju kretati u blizini obale:

• Motorne brodice i brodovi moraju ploviti na udaljenosti većoj od 150 metara od obale.
• Iznimno, plovni objekti smiju se približiti obali na udaljenost manju od propisane isključivo radi pristajanja, sidrenja (tamo gdje je dopušteno) ili namjeravanog boravka uz obalu, ali pritom moraju smanjiti brzinu na minimum, ploviti s osobitom pažnjom i brzinom koja ne smije prelaziti 5 čvorova.
• Glisiranje (plovidba s izdignutim trupom) je prema Članku 47. najstrože zabranjeno na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale.

Uplovljavanje glisera među kupače na 10 metara od plaže radi rekreacijskog sidrenja izravno krši sigurnosne protokole plovidbe i ugrožava ljudske živote.

Čitatelj nam prilaže i podvodnu snimku sidra zabijenog izravno u livadu posidonije (Posidonia oceanica).

Ovdje na snagu stupa Zakon o zaštiti prirode u kombinaciji sa Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. Livade posidonije su u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji klasificirane kao strogo zaštićeno i prioritetno stanište.

• Namjerno uništavanje, čupanje i oštećivanje strogo zaštićenih vrsta kažnjivo je po zakonu.
• Sidrenje u posidoniju, tamo gdje to nije zakonski predviđeno organiziranim i ekološki prihvatljivim sidrištima (bove s ekološkim sidrima), predstavlja izravan ekocid i podliježe drakonskim kaznama koje izriču inspektori zaštite prirode i lučke kapetanije.

Pomorska policija i Lučka kapetanija su tijela javne vlasti dužna provoditi zakone RH jednako prema svima. Prema Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima, policijski službenici su u slučaju zatjecanja počinitelja u prekršaju dužni:

1. Utvrditi identitet počinitelja i plovila.
2. Izreći mjeru zabrane ili pokrenuti prekršajni postupak (izdati obvezni prekršajni nalog s novčanom kaznom).
3. Ukloniti plovilo koje ugrožava sigurnost kupača.

Pustiti prekršitelja da se vrati među kupače nakon službene intervencije nije samo propust, već svjesno ugrožavanje sigurnosti građana i turista.

Upravo zbog ovakvih navoda, uputili smo službene upite Policijskoj upravi primorsko-goranskoj i Ministarstvu mora, a odgovore ćemo objaviti čim ih primimo.

Jurica Gašpar