3 min. čitanja

Siječanj iznadprosječan - i temperaturno i oborinski - Kakva će biti veljača?

Siječanj iznadprosječan - i temperaturno i oborinski - Kakva će biti veljača?
Foto: Boris Kačan

Oni koji su provjeravali siječanjske podatke već su mogli primijetiti kako je srednja mjesečna temperatura zraka posvuda bila viša od prosječne. Barem malo, ponegdje i više. Odstupanje je bilo od 1 do 5 °C. Prema javno dostupnoj službenoj klimatološkoj ocjeni DHMZ-a siječanj je bio "topao" i "vrlo topao", samo rijetko i "normalan", primjerice na Zavižanu. Valja spomenuti kako su te ocjene po prvi puta na temelju posljednjeg službenog klimatološkog razdoblja, od 1991. do 2020. godine. Srednja siječanjska temperatura u tom je razdoblju bila viša nego u starijem razdoblju od 1981. do 2010. godine - i to malo, svega 0,1-0,2 °C u južnijim hrvatskim krajevima, a u sjevernijim i za oko 0,8 °C.

Malo detaljnije analize pokazuju kako je ovogodišnji siječanj u većini Hrvatske među prvih 11. Primjerice, u Rijeci 11., u Splitu i Gospiću 9., Dubrovniku 5., Osijeku 4., a u Zagrebu, na postaji u Maksimiru, čak 3. na popisu najtoplijih - odmah iza onih 2007. i 2018. godine, kaže prognostičar HRT-a Zoran Vakula.

Pritom su se dogodile i neke rekordno visoke vrijednosti temperature zraka na pojedine dane. Primjerice, najviša dnevna temperatura zraka u Zagrebu, vjerojatno i još ponegdje, 1. i 2. siječnja bila je rekordno visoka za prve dane u godini, kao i najniža dnevna temperatura zraka, ne samo ta dva dana, nego još i 3. siječnja. U Splitu je pak novi dnevni rekord izmjeren na dan 4. siječnja.

I ukupna mjesečna količina oborine diljem je Hrvatske u siječnju bila veća od višegodišnjega prosjeka. Nedovoljno da u Zadru i Dubrovniku "zasluži" ocjenu veću od "normalno", ali drugdje prevladavaju ocjene "kišno" i "vrlo kišno", u središnjoj Hrvatskoj i dijelu gorske čak i "ekstremno kišno". Ne treba čuditi ako se zna da je ponegdje bila izmjerena čak i za siječanj rekordna ukupna mjesečna količina oborine, primjerice u Krapini 152 mm ili litre po četvornome metru, Varaždinu 175 mm te Ogulinu 297 mm. Pri čemu je važno naglasiti kako je osim kiše bilo i snijega, u gorju ponegdje i više od metra.

Nije rekord, ali ni daleko od njega - 157 mm oborine izmjerene u Komiži - više nego ukupno u prvih 7 mjeseci 2022. godine, kao i 154 mm u Hvaru - više nego ukupno u prošlogodišnjih 10 mjeseci!?

Veljača - počela toplinom, nastavlja hladnoćom, a na kraju...?

Tijekom jeseni su dugoročne prognoze za veljaču, neke i za siječanj, povremeno povećavale vjerojatnost negativnog odstupanja tih mjeseci od prosjeka, ali su kasniji izračuni tu vjerojatnost značajno smanjili. Najnovije prognoze za 4 tjedna unaprijed u skladu su s posljednjim prognozama za 6 mjeseci unaprijed, prema kojima u većini Hrvatske postoji 60 do 80 % vjerojatnosti veljače barem malo toplije od prosjeka.

I ovi prvi dani veljače odgovaraju takvom vremenskom scenariju, ali ne i dani od nedjelje. Slijedi nam osjetan pad temperature zraka, na kopnu ponegdje i uz cjelodnevne "minuse", osobito u gorju, a noćne i jutarnje negativne temperature zraka bit će i na Jadranu.

Pritom, unatoč barem djelomice sunčanom vremenu, ni najviša dnevna temperatura zraka neće biti osobito visoka. Dapače, mjestimice će biti i znatno niža od prosječne za ovo doba godine.

Zbog tako niske temperature zraka u sljedećem tjednu stručnjaci DHMZ-a već su objavili upozorenja na hladni val koji može djelovati na zdravlje na Jadranu, a nije isključeno da se sljedećih dana pojavi i ponegdje u unutrašnjosti.

Dojam hladnoće pojačavat će i povremeno umjeren, gdjekad i jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na Jadranu još jača bura, i to već od subote!

Koliko će to djelovati na srednju temperaturu zraka cijele veljače nije zahvalno procjenjivati. Ne bi smjelo mnogo ostvari li se trenutačno prilično vjerojatno zatopljenje u drugom dijelu mjeseca, ali su mogući i drugi razvoji vremena prema kojima će se ostvariti jesenske prognoze za veljaču. Ne bi bilo prvi put da su prognoze više mjeseci unaprijed točnije od onih samo mjesec dva unaprijed.
Nekima dovoljno za nastavak izrugivanja s meteorološkom strukom, ali vjerujem većini još jedan dokaz nemogućnosti pouzdanog dugoročnog prognoziranja i teorije kaosa na djelu - i bez ovog globalnog zatopljenja i klimatskih promjena koje proživljavamo već desetljećima, a pogotovo s njima.

Priroda teži ravnoteži u kojoj već dugo nije. I u toj težnji povremeno - iz sezone u sezonu, pa čak i iz mjeseca u mjesec - poprima ekstremne i rekordne vrijednosti, i u pozitivnu i u negativnu stranu. Uostalom, neke smo doživjeli i u donedavnom siječnju...

Zoran Vakula

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2023 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.