REVOLT MALIH PODUZETNIKA Pokrenuta velika peticija "Ne novim nametima!" - Paušalci i iznajmljivači poručuju Vladi: "Nismo vaš državni bankomat!"

Udruga Glas Poduzetnika, udruga SMOi te Inicijativa paušalnih obrtnika digli su glas protiv najavljenih poreznih izmjena koje najuspješnijim obrtnicima davanja dižu za nevjerojatnih 82 posto. Pozivajući se na Ustav, traže hitan stop novim opterećenjima i uvođenje razumnog dijaloga.

Mali poduzetnici, obrtnici, obiteljski iznajmljivači, trgovci i ugostitelji pokrenuli su veliku nacionalnu peticiju pod nazivom "Ne novim nametima!". Ovom zajedničkom akcijom, koju predvode Udruga Glas Poduzetnika (UGP), Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) i Inicijativa paušalnih obrtnika, poslana je oštra i nedvosmislena poruka Vladi Republike Hrvatske i ključnim ministarstvima: dosta je krpanja proračunskih rupa preko leđa onih koji posluju zakonito.

Peticija je službeno upućena na adrese čak sedam ministarstava, uključujući Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva. Pravna osnova za ovaj potez pronađena je u članku 46. Ustava RH, koji građanima jamči pravo na podnošenje predstavki i priloženih prijedloga državnim tijelima. Poduzetnici se također pozivaju na Zakon o instrumentima politike boljih propisa, ističući da se nikakve mjere ne smiju donositi preko noći i bez javnog savjetovanja.

"Paušalni obrtnici i mali poduzetnici nisu državni bankomat. Oni rade, stvaraju prihod, podmiruju svoje obveze i pune proračun. Tražimo da se novi troškovi, porezi, doprinosi i administracija ne uvode bez prethodne procjene učinaka i stvarnog dijaloga s onima na koje se odnose", stoji u uodu peticije, u kojoj se napominje da su paušalci trenutačno tek prva, najranjivija točka udara.

Mjera koja kažnjava rast: Davanja skaču s 4.500 na više od 8.300 eura!

U fokusu nezadovoljstva našao se izračun same Porezne uprave prema kojem bi najavljene izmjene paušalnog oporezivanja državi trebale donijeti oko 60 milijuna eura. Međutim, poduzetnici upozoravaju na opasnu zamku unutar tog plana.

Iako stopa formalno ostaje na 12 %, država planira drastično smanjiti priznate izdatke i tako podići poreznu osnovicu. To u praksi znači da 59 % obveznika u najnižim razredima neće osjetiti promjenu, ali se zato direktno kažnjavaju oni koji rastu. Obrtnicima u najvišem razredu godišnja davanja bi trebala skočiti s dosadašnjih 4.571,74 na čak 8.324,67 eura, što predstavlja šokantan rast od 82 posto.

Zbog toga potpisnici peticije iznose tri ključna zahtjeva:

1. Ograničenje rasta troškova: Zahtijeva se da godišnje povećanje obveza za paušalce i iznajmljivače ne smije prijeći 10 %, te da se ukinu nagli skokovi opterećenja.
2. STOP povećanju ukupnog opterećenja: Prije svake izmjene zakona traži se javna i transparentna procjena učinaka na cijene, zapošljavanje i opstanak malih poslova. Poduzetnici poručuju: Ako se uvodi novo opterećenje na jednoj strani, država mora ponuditi razmjerno rasterećenje na drugoj.
3. Stvarno partnerstvo, a ne formalnost: Traži se da obrtnici i njihove udruge budu uključeni u kreiranje mjera prije nego što se zakoni napišu, a ne da ih se stavlja pred gotov čin.

Lančana reakcija: Kad strada mali obrt, račun plaćaju svi građani

Iz udruga koje su pokrenule peticiju naglašavaju kako javnost mora shvatiti da povećanje troškova malom poduzetniku nije samo njegov problem. Riječ je o opasnom ekonomskom dominu koji će na kraju platiti svi građani kroz nekoliko razina:

Kupci i korisnici – kroz izravno više cijene proizvoda i slabiji izbor usluga na tržištu.

Radnici – jer će obrtnici imati manje prostora za povećanje plaća i nova zapošljavanja.

Lokalne zajednice – kroz zatvaranje kvartovskih obrta, servisa i malih obiteljskih tvrtki.

"Kada mali poduzetnik zatvori vrata, država na kraju ne dobiva više, nego dobiva znatno manje", jasni su potpisnici.

Mali biznis u Hrvatskoj traži stabilna pravila igre, manje administracije, razumne rokove i pošteniji odnos. Hoće li Banski dvori poslušati glas onih koji svakodnevno pune proračun ili će nastaviti s politikom "poduzetniče, plati još", pokazat će idući potezi Ministarstva financija. Peticiju je moguće potpisati online, a organizatori očekuju masovni odaziv sektora koji drži kralježnicu domaćeg gospodarstva.

Peticiju možete potpisati OVDJE.

D.G.