Hrvatska već desetljećima ima snažnu tradiciju u brodogradnji. Sjećamo se velikih škverova poput Brodosplita, Uljanika ili 3. maja, koji su obilježili zlatno doba te industrije. Iako su se vremena promijenila i fokus se s velikih brodogradilišta premjestio, industrija nije nestala — samo se transformirala.
Danas u Hrvatskoj djeluje više od 240 manjih tvrtki koje rade u sektoru brodogradnje i servisa, raspoređenih po cijeloj obali — od Splita i Rijeke, preko Šibenika i Zadra, pa sve do Dubrovnika, Murtera i Raba. Kada uz to pribrojimo i preko 100 specijaliziranih firmi za servisiranje i održavanje plovila, jasno je da je brodograđevni sektor i dalje važan dio našeg gospodarstva.
Nautički turizam dodatno je osnažio ovu granu industrije. Iz godine u godinu broj nautičara i brodova raste, a samo prošle godine, u tom je sektoru bilo zaposleno više od 2100 ljudi. S obzirom na geografiju Hrvatske, s brojnim otocima, uvalama i marinama, logično je da brodovi — i sve što ide uz njih — imaju ključnu ulogu.
No, dok ljeti svi vidimo prepunjene marine i jahte usidrene uz šljunčane plaže, pravi posao se zapravo odvija izvan sezone — od kasne jeseni do ranog proljeća. U tom periodu plovila ne miruju. Dapače, to je vrijeme kad prolaze kroz redovite servise, popravke i refit projekte.
Tada sve mora funkcionirati kao švicarski sat. Stotine plovila dolaze na remont, a posao se mora precizno isplanirati, izvršiti i dokumentirati. No upravo tu često dolazi do zastoja.
Tradicionalno, ovako je izgledao radni proces: menadžer bi dodijelio zadatke tehničarima — obično telefonom ili putem tablica. Radnici bi otišli na brod, obavili posao i zapisali bilješke rukom. Fotografije stanja plovila prije i nakon popravaka možda bi bile snimljene… ako bi se radnik sjetio. Te slike, zajedno s dovršenim radnim nalozima, zatim bi bile poslane natrag u ured — ponekad putem WhatsAppa, drugi put dostavljene osobno nekoliko dana kasnije. Povremeno bi radnik zaboravio dobiti potpis vlasnika.
Zatim je slijedio proces dešifriranja. Menadžeri su morali protumačiti nečitak rukopis i nedostajuće detalje. Pogreške su se uvlačile. Financijski i nabavni timovi morali su nagađati količine, uspoređivati informacije i nositi se s nepodudarnim troškovima. Nije bilo stvarnog pregleda, centraliziranog praćenja, a kamoli analitike. Sve je trajalo dulje nego što bi trebalo.
U industriji u kojoj vrijeme često znači novac, ovakav sustav jednostavno više nije mogao pratiti tempo rasta i očekivanja klijenata.
Kako bi se držali koraka s modernim zahtjevima — i izbjegli kaos papirnatih tragova — potreban je bio pametniji sustav. Tu dolazi Serwizz.
Serwizz je digitalna platforma dizajnirana posebno za upravljanje obnovom jahti, koordinaciju obnove superjahti i optimizaciju radnih procesa u brodogradilištima. Zamislite to kao “medicinski karton” svakog plovila. Svaki brod u servisu ima kompletnu povijest — korištene dijelove, zapise o popravcima, radne naloge i fotografije stanja prije i nakon — sve pregledno na jednom mjestu.
Evo kako to funkcionira: menadžeri dodjeljuju zadatke putem aplikacije. Radnici primaju push obavijest s detaljima posla, uključujući popis dijelova i upute. Na terenu mogu odmah prenijeti fotografije, ažurirati status zadatka u stvarnom vremenu i čak generirati digitalni potpis klijenta. Kad je posao gotov, potpisani radni nalog automatski se dijeli s radnikom, klijentom, menadžerom te financijskim i nabavnim timom.
Nema izgubljenih papira. Nema dešifriranja rukopisa. Nema zaboravljenih potpisa. Svi uključeni imaju pristup istim, jasnim informacijama — odmah.
Ovakav digitalni radni proces nije samo stvar olakšavanja — riječ je o učinkovitosti i izvedbi. Sa Serwizzom, menadžeri mogu jasno vidjeti tko je od radnika najučinkovitiji, koji zadaci traju dulje nego što bi trebali (i zašto), te koji se dijelovi najčešće mijenjaju. Dobivaju uvid u stvarnom vremenu u putne troškove, ponovljene intervencije i ukupnu produktivnost tima.
Za tvrtke koje servisiraju više marina i klijenata — ovakvi podaci su zlata vrijedni.
Ali Serwizz ne pomaže samo unutar tima. Rješava i veliki izazov u yacht održavanju — transparentnost. Vlasnici plovila često nemaju pojma što se događa s njihovim brodom tijekom zimskih mjeseci. Sada mogu primati ažuriranja, fotografije i potpisane zapise za svaki zadatak. To gradi povjerenje — i čini da se klijenti vraćaju.
Ono što je važno naglasiti — zanat i iskustvo nisu nestali. Tradicija servisa i kvalitete ostaje. No, sada joj pomažu digitalni alati koji povećavaju efikasnost, smanjuju mogućnost pogrešaka i skraćuju vrijeme reakcije. U industriji u kojoj vrijeme često znači novac, to čini veliku razliku.
Hrvatska brodograđevna scena pokazuje kako se može sačuvati srž zanata, a istovremeno prigrliti modernizaciju. Tvrtke koje ulažu u organizaciju, podatke i efikasan protok informacija ne samo da bolje posluju, već su i konkurentnije na sve zahtjevnijem međunarodnom tržištu.
Industrija refita i održavanja jahti u Hrvatskoj ima sve što treba: znanje, ljude, lokaciju i potražnju. Ono što joj treba da ide korak dalje jest digitalna organizacija.
Ako vodite brodogradilište, servisnu firmu ili upravljate flotom, vrijeme je da zaboravite papire, Excel tablice i slanje fotki na sto različitih kanala. U digitalnom dobu, i vaša jahta — i vaši timovi — zaslužuju imati sve na jednom mjestu.
Sponzorirani sadržaj
© 2025 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev