Recite seljačinama od svojih načelnika da je ovo sa slike veće zlo od četnika devedesetih i prijavljujte ih DORH-u!

"Dohrana" plaže. Najgluplji izraz kojeg su, napose u posljednjem desetljeću zloupotrijebili seoski načelnici, posebno u Dalmaciji, vraćajući bagerima šljunak kojeg su zimske nevere, napose juga, odnijela s mjesta gdje su ih prethodne sezone teškom mehanizacijom sami nanijeli.

Dohrana plaža (nasipavanje žala) u Hrvatskoj je česta tema, posebno pred turističku sezonu, ali je strogo regulirana jer nestručno izvođenje može trajno uništiti morski ekosustav.

Evo ključnih pravila o tome kada je ovaj zahvat dozvoljen, a kada postaje ilegalna "betonizacija" ili uništavanje obale.

Kada je dohrana plaže DOZVOLJENA?

Dohrana se smatra mjerom održavanja, a ne gradnje, i dozvoljena je u sljedećim situacijama:

Oporavak od erozije: Kada more tijekom zimskih oluja odnese postojeći materijal (žal) pa ga je potrebno vratiti kako bi se plaža vratila u prvobitno stanje.

Korištenje prirodnih materijala: Dozvoljeno je isključivo korištenje prirodnog šljunka ili pijeska koji je po sastavu i boji sličan izvornom materijalu na toj lokaciji.

Dozvola kroz Plan upravljanja pomorskim dobrom: Svaka općina ili grad mora imati ovaj plan, a dohrana mora biti predviđena i odobrena od strane nadležnih tijela (županije i lučke kapetanije).

Izvan sezone mriještenja: Radovi se u pravilu trebaju izvoditi prije početka intenzivnih bioloških ciklusa u moru (najčešće rano proljeće).

Kada je dohrana ZABRANJENA?

Zabrana nastupa čim zahvat prijeđe granicu "održavanja" i postane "gradnja" ili ekološki incident:

Upotreba "prljavog" materijala: Strogo je zabranjeno nasipavanje materijalom koji sadrži zemlju, mulj, glinu ili prašinu. Takav materijal zamućuje more i guši morske cvjetnice (poput Posidonije) te morske organizme.

Građevinski otpad: Korištenje šute, komada betona, asfalta ili bilo kakvog otpada je kazneno djelo.

Proširenje obale (Nasipavanje): Ako se materijal ne baca da bi se nadoknadio izgubljeni pijesak, već da bi se stvorilo novo kopno tamo gdje ga prije nije bilo, to više nije dohrana nego nasipavanje (gradnja), za što je potrebna građevinska dozvola i Studija o utjecaju na okoliš.

Bez nadzora struke: Zabranjeno je raditi "na svoju ruku" bez potvrde da materijal ne mijenja granulometrijski sastav obale.

Ključna razlika: Dohrana vs. Nasipavanje

U tablici ispod je brz pregled kako razlikovati legalan rad od ilegalnog:

Počnimo kažnjavati načelnike!

Članak 212. i 214. Kaznenog zakona možda je i najjače oružje protiv načelnika. Protiv odgovorne osobe (načelnika) i izvođača radova može se podnijeti kaznena prijava Državnom odvjetništvu (DORH) zbog:

• Protupravne gradnje (Čl. 212 KZ): Tko gradi na području koje je od posebnog interesa za državu (što pomorsko dobro jest).
• Onečišćenja okoliša (Čl. 214 KZ): Ako se dokaže da je nasipavanje uzrokovalo znatnu štetu morskom ekosustavu.

Budući da je pomorsko dobro područje od posebnog interesa za RH, svako nasipavanje koje nije "redovito održavanje" (već je zapravo gradnja nove obale) bez dozvola smatra se kaznenim djelom. Kazna je od 6 mjeseci do 5 godina zatvora. Ako mljeveni kamen prekrije livade morske cvjetnice Posidonia oceanica, radi se o kaznenom djelu protiv okoliša koje također nosi višegodišnje zatvorske kazne.

Odvratno ponašanje koje treba istrijebiti!

Budući da se radi o ugrožavanju javnog dobra i prava građana na zdrav okoliš, ured Pučke pravobraniteljice često intervenira tražeći očitovanja od ministarstava, što prisiljava tromu administraciju da počne raditi svoj posao.

Drugim riječima, bilo kakvo mljevenje prirodne kamene obale ili dovažanje mljevenog kamena iz kamenoloma da bi se sve to jednostavno isulo u more je protuzakoniti ekocid i zlo Jadran, koje se može mjeriti s najvećim agresijama na Republiku Hrvatsku, popun one devedesetih.

Mljeveni kamen (pijesak iz kamenoloma) često sadrži visok postotak kalcijevog karbonata u prahu koji stvara neprozirni sloj na dnu, "zacementira" morsko dno i ubija sav život ispod sebe. To je ključni argument za inspekciju zaštite okoliša.

Recite stoga svojim seljačinama od općinskih načelnika da isipanje mljevenog kamena na obalu nema nikakve veze s civiliziranim ponašanjem. Naprotiv, sve je suprotno od toga i možemo ga slobodno usporediti s terorističkim činom usmjerenim protiv Republike Hrvatske!

Važno: Ako primijetite da se u more baca materijal koji sadrži zemlju (vidi se po velikom smeđem oblaku koji se širi morem), to je gotovo uvijek protuzakonito i može se prijaviti Inspekciji zaštite okoliša ili Lučkoj kapetaniji.

Jurica Gašpar