3 min. čitanja

Prošle je godine svake sekunde jedna osoba morala napustiti svoj dom zbog ekstremnih vremenskih prilika - Tko će financirati štetu?

Prošle je godine svake sekunde jedna osoba morala napustiti svoj dom zbog ekstremnih vremenskih prilika - Tko će financirati štetu?
Foto: Pixabay/Ilustracija

Na klimatskoj konferenciji COP27, koja se održava u Šarm el-Šeiku, na dnevnom redu našao se i problem raseljenih osoba. Milijuni njih žive u područjima gdje im nedostaje gotovo svega - osobito sredstava za prilagodbu u okružju koje je sve surovije. Osnovno je pitanje tko će financirati nastale gubitke i štetu izazvanu sve jačim utjecajima klimatskih promjena.

Ovo je sve što je ostalo od usjeva koji su potopljeni u nedavnim poplavama u Južnom Sudanu. Nyadeng Majok pokušala je spriječiti nadiranje vode improviziranim nasipom, no nije uspjela.

- Sva naša hrana je uništena! Možete vidjeti što je ostalo od mojih usjeva. Poplave donose glad jer nam odnose svu hranu. Ako nje nemamo, kako da preživimo? - pita se.

Prošle je godine svake sekunde jedna osoba morala napustiti svoj dom zbog ekstremnih vremenskih prilika. Sve je veći broj zemalja koje se više ne mogu samostalno boriti sa sve nehumanijim uvjetima koje izazivaju ekstremne vremenske prilike. Metode za kojima se posezalo proteklo desetljeće ili dva više nisu dovoljne.

- Moje ime je Falmata i ja sam izbjeglica. Niger je zemlja u Sahelu gdje su životni uvjeti vrlo teški. Nedostaje svega. Nema vode, bolnica. Ljudi su vrlo gladni. Život je veoma težak, pogotovo za žene i djecu - kaže Madame Falmata, klimatska izbjeglica iz Nigera.

Na udaru su najmanje odgovorni

Klimatski ekstremi u kombinaciji s ratnim sukobima, manjkom hrane i sve dugotrajnijim učincima pandemije COVID-a sve više ugrožavaju svjetsko stanovništvo, barem one koji su za to najmanje odgovorni, upozorava UNHCR.

- Utjecaj klimatskih promjena povećava ranjivosti. U mnogim slučajevima one dovode do sukoba, borbe za resurse, prisiljavajući ljude na seljenje. I, nažalost, u nekim situacijama sve to prerasta u nasilje, bilo da je riječ o Sahelu, Istočnoj Africi, Južnoj Africi ili južnoj Aziji, Americi, nitko nije imun na utjecaj klimatskih promjena - kaže Andrew Harper iz UNHCR-a.

Posljednjih su mjeseci klimatske katastrofe izazvale u Pakistanu poplave povijesnih razmjera. Dugotrajna suša na Rogu Afrike utječe na živote milijuna ljudi. U Somaliji je zbog nedostatka vode raseljeno gotovo milijun stanovnika. Razorni cikloni u Mozambiku, zemlji teško razorenoj ratom, pogodili su desetke tisuća ljudi.

- Pogledamo li Pakistan, zemlje u Sahelu, Keniju ili Mozambik, vidjet ćemo da su sve dobrobiti za koje su se borili i borili tijekom posljednjeg desetljeća, dva - ili izgubljene ili ugrožene - kaže Harper.

Više od 70 posto svjetskih izbjeglica i raseljenih osoba dolazi iz klimatski najosjetljivijih zemalja, uključujući Afganistan, Kongo, Siriju i Jemen.

Biden: SAD čini sve da izbjegne klimatski pakao

Sudionicima klimatske konferencije obratio se i američki predsjednik Joe Biden. Upozorio je da je zbog rata u Ukrajini važnije nego ikad prije pojačati napore u borbi protiv klimatskih promjena.

- Bilo je ovo nekoliko teških godina. Međusobno povezani izazovi s kojima se suočavamo iscrpljujući su. Preokret koji vidimo u cijelom svijetu, posebno ruski brutalni napad na Ukrajinu, pogoršava nestašicu hrane, izaziva rast cijena energije i podiže globalnu inflaciju. Zato treba hitnije nego ikad prije udvostručiti naše klimatske obveze. Ruski rat samo pojačava hitnost potrebe da se svijet oslobodi ovisnosti o fosilnim gorivima - poručio je Biden.

SAD, tvrdi Biden, čini sve da izbjegne klimatski pakao. Kaže da se više od 130 zemalja pridružilo globalnoj inicijativi za smanjenje emisije metana. Uspije li se smanjiti za 30 posto do kraja desetljeća, bit će to najbolja šansa da se rast globalne temperature zadrži u planiranih stupanj i pol.

Prosvjed na marginama konferencije

Na marginama konferencije COP27, u ograđenom području koje osigurava policija, okupili su se prosvjednici koji su skandirali "Spasite naš planet". Tražili su zaštitu koraljnih grebena poput onih uz obalu Crvenog mora, ali su za prijetnju s kojom je suočen njihov okoliš zbog razvoja i klimatskih promjena - izbjegavali bilo koga pozvati na odgovornost.

- Organizirati prosvjed ovdje u Šarm el-Šeiku velik je izazov. Egipatski društveni pokreti pod ozbiljnom su represijom i ne mogu normalno djelovati. Možda ste primijetili da se ovdje apsolutno ništa ne događa izvan službene konferencije. Nema demonstracija. To je, naravno, zato što je takvo što u Egiptu ilegalno - rekao je Asad Rehman, predsjednik dobrotvorne organizacije "War on Want".

Prosvjedi u Sydneyu

Nekoliko stotina prosvjednika okupilo se i u Sydneyu kako bi se pridružili globalnom Danu akcije za klimatsku pravdu. Prosvjednici su nosili transparente na kojima je pisalo "Klimatska akcija sada" tražeći od okupljenih na COP27 konkretnije djelovanje.

- Ovdje smo kako bismo prosvjedovali zbog činjenice da se na tim klimatskim konferencijama ništa ne događa. Do sada ih je bilo 27, a ipak svake godine emisija stakleničkih plinova nastavljaju rasti i zato smo danas ovdje na prosvjedu. Zahtijevamo stvarnu klimatsku akciju - rekao je Tiger Perkins, prosvjednik, javlja HRT.

I.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.