PREKRETNICA U PRAVOSUĐU Pala prva pravomoćna presuda za pustošenje šume!

PULA - Istra je dobila prvu pravomoćnu presudu za pustošenje šume. Općinski sud u Puli osudio je dvojicu suvlasnika rovinjske parcele na šest mjeseci zatvora uvjetno, s rokom kušnje od godinu dana. Presuda, iako blaga, označava važan trenutak u borbi protiv devastacije prirode.

- Drago mi je da su devastatori prirode konačno osuđeni na kaznu zatvora od šest mjeseci, makar uvjetno. Ipak, mislim da su trebali fizički u zatvor, da su trebali dobiti dobru novčanu kaznu i da su trebali dobiti nalog za vraćanje parcele u prvobitno stanje. Šteta, jer su mogli poslužiti kao važan primjer drugima. Nadam se da će suci shvatiti važnost presuda i da ćemo, u skoroj budućnosti, do toga i doći, do trenutka kada će odgovornost za uništavanje prirode biti stvarna, a ne samo simbolična. EU je još 2023. najavila strože mjere: na razini europskog zakona dogovoreno je da osobe koje počine okolišne zločine, uključujući ilegalnu sječu, mogu dobiti i do 10 godina zatvora, naglašavajući važnost prirode za čovjeka - kazala je za Jutarnji list Silvia Buttignoni, ravnateljica županijske javne ustanove Natura Histrica, koja je podnijela kaznenu prijavu i time pokrenula postupak koji je završio povijesnom presudom. Sud je 9. listopada 2025. prihvatio prijedlog tužiteljstva za izdavanje kaznenog naloga bez rasprave te proglasio krivima dvojicu suvlasnika. Imena osuđenih poznata su redakciji, ali ih ovdje ne navodimo.

Sve je počelo u ljeto 2021. na području Park-šume Rt Sveti Križ kraj Rovinja, zaštićenom dijelu značajnog krajobraza rovinjskih otoka i mora, unutar zaštićenog obalnog pojasa. Ondje je, na više od dva hektara, započelo krčenje i nasipavanje terena radi planirane gradnje kampa i adrenalinskog parka. No, zemljište je dijelom šuma posebne namjene, a dijelom osobito vrijedno poljoprivredno tlo, područje na kojem su takvi zahvati zabranjeni.

U ožujku 2022. čuvari prirode Nature Histrice izlaze na teren, fotografiraju posječena stabla i naređuju obustavu radova. Dva mjeseca kasnije novi obilazak, isti prizor: ogoljene površine, svježi nasipi, strojni tragovi, tri probijena puta. Grad Rovinj 19. svibnja nalaže uklanjanje nelegalne ceste, a reagira i inspekcija.

Dokumentacija otkriva da su suvlasnici zemljište prethodno parcelirali i potom krenuli s "uređivanjem", odnosno sječom, čupanjem panjeva, nasipavanjem i niveliranjem terena. Svjedoci su opisali desetke srušenih borova i strojno probijene putove. Jedan od izvođača radova izjavio je da je pozvan "sanirati teren", ali je po dolasku zatekao već ogoljeno zemljište.

Čuvari prirode i gradske službe više su puta upozoravali da je riječ o zaštićenom području i da je svaka gradnja zabranjena. U optužnici se navodi kako su vlasnici znali u kojem se režimu nalazi njihova nekretnina jer su prije kupnje zatražili i dobili uvjerenje o statusu zemljišta. Unatoč tome, radovi su se nastavili, a priroda je u kratkom roku pretvorena u građevinsku parcelu.

Nakon prijave Nature Histrice i izvješća Policijske postaje Rovinj, Općinsko državno odvjetništvo u Puli otvorilo je istražni postupak i 22. svibnja 2025. podiglo optužnicu. Obojica su se branila šutnjom. Iako je kazna simbolična, presuda ima težinu. Prvi put je u Istri netko pravomoćno osuđen zbog pustošenja šume. To je potvrda da sustav može reagirati kada se priroda devastira, ali i upozorenje da kaznena politika još ne prati razmjere štete.

Kolika je ta šteta, nitko ne zna točno. Hrvatske šume izvijestile su da nisu mogle procijeniti gubitak jer su stabla i panjevi uklonjeni prije očevida. Nije izdan ni nalog za sanaciju terena, pa se priroda na Punta Križu sada oporavlja sama, sporo i nesigurno, piše Jutarnji.

U širem kontekstu, Europska unija već nekoliko godina pooštrava kazne za okolišne zločine. Prema novim pravilima, nelegalna sječa može se kazniti i do 10 godina zatvora. Hrvatska bi, poručuju iz Nature Histrice, trebala slijediti taj primjer i prestati s praksom simboličnih sankcija. Za sada, Istra ima presedan, skroman po kazni, ali velik po poruci. Pokazao je da se i u zemlji gdje se šuma često tretira kao "prazan prostor" može dogoditi trenutak kad pravosuđe stane na stranu prirode. Ostat će na institucijama da odluče hoće li ovo biti usamljen slučaj ili početak stvarne, kazneno mjerljive odgovornosti za one koji prirodu pretvaraju u građevinske parcele.

Barbara Ban