Povijesni iskorak za europske otoke: Zahvaljujući Piculi, Europska komisija usvojila prvu Strategiju za otoke

Europski otoci nisu samo destinacije s razglednica i mjesta za ljetni odmor; oni su živi, integralni dio europske geografije, povijesti, kulture i gospodarstva. Na njima dom pronalazi oko 17 milijuna ljudi raspoređenih u 16 država članica, uključujući i tri u potpunosti otočne države – Cipar, Irsku i Maltu. Kako bi se odgovorilo na specifične i dugogodišnje izazove s kojima se ovi teritoriji suočavaju, Europska komisija je 10. lipnja 2026. godine usvojila prvu Strategiju EU-a za otoke. Ova strategija označava povijesnu predanost Unije rješavanju strukturnih problema otočnih zajednica i krojenju europskih politika prema njihovoj mjeri.

A ničega od toga ne bi bilo da nije bilo zalaganja našeg eurozastupnika Tonina Picule, koji je kao jedan od osnivača i predsjednika Međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA), koja je glavno parlamentarno tijelo zaduženo za otočne politike, odigrao je ključnu ulogu u izradi prve cjelovite strategije posvećene isključivo europskim otocima.

- Temelji su postavljeni – sada je na nama da ovu priliku pretvorimo u konkretne politike, ulaganja i bolju kvalitetu života za otočne zajednice. Desetljeće europskih otoka je pred nama. Čestitam svima koji su godinama, u europskim institucijama i izvan njih, zajedno sa mnom predano radili za otoke - poručio je Picula.

Dobre vijesti iz Bruxellesa: desetljeće predanog rada i zagovaranja konačno je okrunjeno prvom europskom Strategijom za otoke. Poseban položaj i razvojne potrebe otoka su priznate na najvišoj europskoj razini!

Temelji su postavljeni – sada je na nama da ovu priliku pretvorimo u… pic.twitter.com/5uKwilpZe9

— Tonino Picula (@TPicula) June 11, 2026

Između izolacije i golemog potencijala

Život na otoku sa sobom nosi jedinstven skup okolnosti. Insularnost, udaljenost i iznimna osjetljivost na klimatske i okolišne pritiske kroz povijest su rezultirali višim troškovima prijevoza i prazninama u prometnoj povezanosti, izraženim demografskim izazovima te smanjenim pristupom osnovnim uslugama i gospodarskim prilikama u usporedbi s kopnom. Ipak, otoci nisu samo ranjivi – oni su i riznice prilika, budući da njihove teritorijalne specifičnosti, bogata kulturna baština i očuvani prirodni okoliš nude raznolike mogućnosti za održivi razvoj i inovacije.

Ova strategija dolazi kao izravan odgovor na političke smjernice predsjednice von der Leyen za razdoblje 2024.–2029. te misijsko pismo izvršnog potpredsjednika za koheziju i reforme, Raffaelea Fitta. Njome se ujedno odgovara na dugogodišnje apele Europskog parlamenta, Europskog odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora te samih otočnih dionika.

Četiri ključna stupa strategije

Strategija EU-a za otoke strukturirana je oko četiri glavna stupa koji ciljaju na srž otočnih problema. Prvi stup odnosi se na gospodarski razvoj, povezanost, konkurentnost i inovacije, s posebnim fokusom na smanjenje izolacije kroz bolju digitalnu i prometnu infrastrukturu te poticanje lokalnog poduzetništva. Drugi stup obuhvaća energetsku sigurnost, zaštitu okoliša, zelenu tranziciju i otpornost na klimatske promjene, čime se otoci pozicioniraju kao predvodnici u prelasku na obnovljive izvore energije i očuvanju bioraznolikosti. Treći stup usmjeren je na zajednice, demografiju i kvalitetu života, odnosno na stvaranje preduvjeta za ostanak mladih i poboljšanje pristupa obrazovanju, zdravstvu i socijalnim uslugama. Naposljetku, četvrti stup bavi se sigurnošću i spremnošću na krize, čime se jačaju kapaciteti otoka za odgovor na izvanredne situacije, prirodne nepogode i ekonomske šokove.

Upravljanje na više razina: Od Bruxellesa do lokalne rive

Temelj za uspješnu provedbu ovih četiriju stupa je pristup upravljanja na više razina. To znači da strategija neće biti samo slovo na papiru doneseno u Bruxellesu, već koordinirani okvir koji povezuje europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti. Ovaj sinkronizirani pristup obuhvatit će ključna politička područja koja izravno utječu na svakodnevni život otočana, uključujući promet s ciljem dostupnijeg i čišćeg prijevoza, održivi model turizma umjesto masovnog oblika, potporu lokalnim proizvođačima kroz ribarstvo i poljoprivredu te plavo gospodarstvo usmjereno na održivo korištenje morskih resursa.

Kao nadopunu ovoj inicijativi, Europska komisija je usvojila i Strategiju EU-a za otporne, prosperitetne i ugodne obalne zajednice, čime se rješavaju pitanja koja šire utječu na cjelokupna obalna područja Europe. Usvajanjem ove krovne strategije za otoke, Europska komisija želi osigurati da europski otoci ostanu povezana, otporna i privlačna mjesta u kojima lokalne zajednice mogu istinski napredovati.

D.G.