PODMORSKI KABELI Padnu li oni, svijet staje? Koliko su zaštićeni?

Pod morem se nalazi krhka mreža, koji i nije bog zna kako zaštićena, a o njoj gotovo pa ovisi svijet kakvog danas poznajemo.

Podmorskim se kabelima prenosi 99 posto internetskog prometa između kontinenata, od brzog streaminga videa i financijskih transakcija do diplomatskih poruka i vojnih operacija.

Bez njih, internet bi usporio za 80 posto, a globalni BDP izgubio bi bilijune dolara godišnje - procjene kažu da bi prekid u transatlantskom prometu koštao milijardu dolara na sat. Uz toliku vrijednost i važnost, čudi koliko su slabo zaštićeni.

Admiral David Johnston, načelnik glavnog stožera australske vojske, nazvao je zaštitu kabela egzistencijalnom, prenosi Danas.hr.

"To je naša najveća ranjivost, bez njih nema modernog rata niti moderne ekonomije. Nema Australije", kaže Johnston.

Svake godine se dogodi nekoliko pucanja podmorskih kabela, uglavnom zbog starosti ili slučajnosti kada ih ribarski brodovi oštete, ali strah od namjernog prekidanja je sve veći.

Izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen prilikom najave novog EU plana za razvoj i zaštitu podmorskih kabela rekla je: "Prevencija, detekcija, odgovor i odvraćanje - moramo djelovati koordinirano protiv hibridnih prijetnji, prvenstveno u Baltičkom moru ali i na svim obalama Europske Unije." 

Akcijski plan EU

Akcijski plan Europske Unije o sigurnosti podmorskih kabela, usvojen ove godine, predviđa ukupna ulaganja od milijardu eura u razdoblju 2025.-2027., u sklopu šire strategije za digitalnu i energetsku sigurnost. EU najviše ulaže u nove "pametne" kablove koji su otporniji na kvarove i imaju senzore. 

Iako zasad ne postoji europski vojni plan čuvanja podmorskih kabela, neke članice EU to već rade samostalno, koliko toliko.

Estonske oružane snage od početka godine štite podmorski električni kabel Estlink 1 u Baltičkom moru i imaju dozvolu da zaustave i ispitaju civilne brodove na tom području.

Tu je i prva specijalizirana misija NATO-a "Baltički stražar" za zaštitu podmorskih kabela i cjevovoda u Baltičkom moru, pokrenuta početkom godine. Koristi brodove, zrakoplove, podmorske i zračne dronove, podmornice i satelite za praćenje "anomalija" poput brodova koji usporavaju ili se zaustavljaju blizu kabela.

Što radi SAD?

Sjedinjene Države ove su godine pojačale zaštitu kombinacijom regulatornih mjera, vojnih resursa, međunarodne suradnje i tehnoloških inovacija.

Federalna komisija za komunikacije (FCC) usvojila je nova pravila za ubrzanje izgradnje i pojačanje sigurnosti podmorskih kabela, a među najvažnijim odlukama je potpuna zabrana kineske tehnologije. Odnosi se na sve, i usluge i opremu.

Uvedeni su redoviti pregledi podmorskih kabela uz procjene rizika za nacionalnu sigurnost. Svi privatni brodari u slučaju potrebe moraju dopustiti pristup vladi na njihova plovila.

Predviđena je i nabava dva nova moderna broda za polaganje i popravak kabela.

SAD je potpisao i sporazume s Australijom, Kanadom, Europskom Unijom, Japanom i Velikom Britanijom o sigurnosti kabela i planiranju ruta za izbjegavanje preklapanja. 

Što rade Rusija i Kina?

ina je najveći globalni igrač u izgradnji kabela, službeno u sklopu inicijative Pojas i put. Oko jedne četvrtine svih trenutačno položenih kabela proizvedeno je u Kini, uz stalne optužbe sa zapada kako se koriste za špijunažu i krađu podataka.

Rusija ulaže u alternativne mreže kabela izvan zapadnih ruta, a za polaganje koristi kineske brodove. Sa zapada stalno stižu optužbe da se Rusija prvenstveno fokusira na vojnu i hibridnu prijetnju, koristeći podmornice i brodove za sabotaže, posebno u Europi koja je itekako ranjiva.

John Aitken, umirovljeni časnik Britanske kraljevske ratne mornarice kaže kako je Europa drastično zaostala u ratu za podmorske kabele koji već uveliko traje.

U svom tekstu za Guardian napisao je: “Situacija na dnu mora je slična klimatskim promjenama - polako gubimo bitku, a mnogi negiraju da bitka uopće traje. To ne može dobro završiti za zapadni svijet.” 

Inače, prvi podmorski telegrafski kabel položen je 1850. godine između Engleske i Irske, omogućivši brzu komunikaciju preko kanala La Manche. 

Danas je aktivno više od 450 podmorskih kabela ukupne duljine oko 2,7 milijuna kilometara. Još 150 novih kabela je u pripremi.

J.T.