Pobuna protiv kaveza u Žirjanskom kanalu: Otočani i struka traže hitno brisanje planiranih uzgajališta ribe!

ŠIBENIK – Udruga za razvitak hrvatskih otoka Otočni sabor uputila je službenu primjedbu Šibensko-kninskoj županiji, izražavajući oštar prosvjed i zahtijevajući potpuno brisanje dviju planiranih zona za uzgoj ribe u Žirjanskom kanalu. Riječ je o lokacijama „Kakanj” i „Žirje” koje su uvrštene u Prijedlog VII. Izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije.

Planirane zone predviđaju površinu do 20 hektara po uzgajalištu, s godišnjim kapacitetom do 3.000 tona bijele ili 1.500 tona plave ribe. Prema ocjeni Otočnog sabora, koji u ovome u potpunosti podržava stanovnike otoka Žirja i Kaprija, postavljanje ovih kaveza nanijelo bi nepopravljivu štetu okolišu, turizmu i bogatoj kulturnoj baštini ovog dijela akvatorija.

Ekološki alarm: Ugrožene strogo zaštićene livade posidonije

Glavni argument protiv novih uzgajališta je njihovo preklapanje s ekološkom mrežom Natura 2000. Lokacije se nalaze unutar ili u neposrednoj blizini zaštićenih područja kao što su Kakanski kanal i Žirje Kabal.

„Ova područja štite prioritetni stanišni tip morskih livada posidonije (Posidonion oceanicae), koje su iznimno osjetljive na organsko opterećenje, zamućenje i otpad iz ribljih kaveza. Iskustva iz drugih dijelova Jadrana pokazuju da taloženje izmeta i nepojedene hrane dovodi do nekroze i trajnog povlačenja ovih ključnih morskih ekosustava“, upozoravaju iz udruge.

Osim ekološke mreže, predložene lokacije zadiru i u evidentirani „Značajni krajobraz” koji obuhvaća uvale Stupica vela, Stupica mala i Kabal s pripadajućim akvatorijem.

Podmorsko groblje antičkih brodova i vojna zona

Ono što ovaj slučaj čini posebno osjetljivim jest nevjerojatna koncentracija podvodne kulturne baštine na mjestu gdje se planiraju sidriti kavezi. Naime, u neposrednoj blizini zona registrirana su čak četiri antička brodoloma s teretom amfora (kod Žirja te otočića Gušteranski, Kamešnjak Veliki i Kamešnjak Mali) te poznata olupina broda „Francesca da Rimini” kod Kaprija. Postoji opravdan rizik da bi teški sidreni sustavi i pojačani brodski promet servisnih plovila mehanički oštetili ova neprocjenjiva arheološka nalazišta.

Kao dodatni apsurd, prostor se preklapa i s vojnim vježbalištem „Zvizdulja” na Žirju, što otvara ozbiljna pitanja sigurnosti plovidbe i kolizije s obrambenim interesima.

Prostorni plan u sukobu s vlastitim pravilima?

Otočni sabor, s predsjednikom Denisom Barićem na čelu, u dokumentu eksplicitno upozorava na pravnu neodrživost i unutarnju proturječnost samog Prostornog plana.

Članak 60. Županijskog plana izričito zabranjuje smještaj instalacija za uzgoj plave ribe unutar Zaštićenog obalnog područja (ZOP). Istovremeno, u spornoj Tablici 6.1. za lokacije Kakanj i Žirje dopušta se upravo uzgoj plave ribe.

Nadalje, Plan za ove lokacije predviđa tzv. direktnu provedbu. To znači da se za njihovu realizaciju neće izrađivati detaljniji planovi nižeg reda (poput urbanističkih planova), nego bi se uzgajališta mogla graditi izravno temeljem ovog dokumenta, čime se preskače naknadna detaljna ocjena prihvatljivosti za okoliš. Zbog toga se, ističu iz udruge, odluka o brisanju mora donijeti sada, a ne prepuštati nekim budućim studijama.

Prijetnja turizmu: Masne naslage i smrad u uvalama Muna i Koromašna

Otočani strahuju i za svoju ekonomsku egzistenciju koja ovisi o nautičkom i stacionarnom turizmu. Hrana za ribu bogata je ribljim uljem i mastima, a njezini ostaci i pranje mreža stvaraju sluzavu pjenu na površini mora.

S obzirom na konfiguraciju uskog Žirjanskog kanala i prevladavajuće vjetrove (buru i jugo), tekuće morske struje bi masne naslage, pjenasti sloj i neugodan miris nosile ravno prema naseljenom dijelu otoka – uvalama Muna i Koromašna. Muna je ujedno i glavna trajektna luka te prvi dodir posjetitelja sa Žirjem, pa bi ekološko onečišćenje na tom mjestu značilo i kraj turizma kakvog otoci danas poznaju.

Zahtjev je jasan: Samo potpuno brisanje dolazi u obzir

Otočni sabor je stoga od Upravnog odjela za zaštitu okoliša Šibensko-kninske županije zatražio isključivo i potpuno brisanje spornih zona iz cjelokupne dokumentacije, bez ikakve mogućnosti njihovog naknadnog uvrštavanja. Javna rasprava o ovom prijedlogu traje do 23. srpnja 2026. godine, do kada otočani i udruge imaju priliku zaustaviti projekt za kojeg tvrde da bi devastirao srce šibenskog arhipelaga.

Otočani su pokrenuli i peticiju protiv uzgajališta na ovom području, koju možete potpisati OVDJE.

Jurica Gašpar