Plovila od stakloplastike i smole: Problem reciklaže koji dolazi

Većina rekreativnih brodova danas je izrađena od plastike ojačane vlaknima (FRP) i smole – materijala koji su izdržljivi, lagani i dugovječni. Ali što se događa kada ti brodovi dođu do kraja svog životnog vijeka?

Za razliku od velikih brodova, za mala i rekreativna plovila u EU još ne postoji jedinstveni i ekonomičan sustav reciklaže. Odlaganje na odlagališta postaje gotovo nemoguće zbog propisa, a rastavljanje i ponovno korištenje kompozitnih materijala trenutno je skupo i tehnički izazovno. Drugim riječima, problem zbrinjavanja starih plovila uskoro će postati stvarnost.

To stvara dvostruki izazov. S jedne strane, kupci plovila trebaju biti svjesni da, ako danas kupe brod, u budućnosti će možda snositi troškove njegovog ekološkog zbrinjavanja. S druge strane, postoji rizik da se pojedine zemlje u EU pretvore u “deponije” starih plovila, ako se ne uspostave standardizirani i obvezni sustavi reciklaže.

Istovremeno, trend u industriji ide prema ekološki prihvatljivim plovilima. Sve više korisnika traži električne pogone, solarne panele, baterije i prirodne materijale za palube i kompozitne dijelove. Biljna vlakna poput lana smanjuju CO₂ trag, a istovremeno održavaju čvrstoću i smanjuju težinu trupa.

Zaključak je jasan: budućnost brodogradnje u EU mora biti ekološka, a to uključuje ne samo proizvodnju novih plovila, već i plan za kraj života starih. Industrija mora razvijati sustave reciklaže i odvojiti materijale, dok države moraju osigurati zakonodavstvo i infrastrukturu. Kupci i proizvođači zajedno moraju prihvatiti da ekološki održiv kraj životnog ciklusa broda više nije opcija – već nužnost.

Milo Miklaušić, kap.

PROČITAJTE JOŠ:

Kapetan Milo Miklaušić: “Budućnost male brodogradnje i brodovi na struju - Jesmo li spremni?”

U sektoru male brodogradnje, plovila dužine od 6 do 24 metra sve više će se prilagođavati električnoj energiji i hibridnim pogonima. Glavni razlog je jednostavan: plovila noću većinom miruju, a većina ih se tada nalazi u lukama, što omogućuje optimalno i sigurno punjenje baterija bez opterećenja mreže.T ime se

Morski HRJurica Gašpar