Plimni val pogodio Dalmaciju, a klimatolog poručuje: "Tog će biti sve češće i bit će sve jače, treba ulagati ako mislimo očuvati našu obalu"

Dalmaciju je ponovno pogodila ciklona. Svjedočili smo orkanskom jugu, grmljavinskom nevremenu i obilnoj kiši, a s njom se vratio i u zadnje nam vrijeme dobro poznati ciklonalni plimni val.

More se tako ponovno prelilo i poplavilo niz obalnih gradova, najteže je bilo u Šibeniku, Trogiru i ponovno Kaštelima, gdje su tijekom noći podignute brane. Aktualnu situaciju za HRT-ov Studio 4 komentirao je prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar. Naglasio je kako su se i prije događali plimni valovi, ali da su danas češći i intenzivniji zbog globalnih i regionalnih klimatskih promjena.

Istaknuo je kako se klimatološka raspodjela mijenja statistički gledano, te da se mijenja asimetrija u raspodjelama i takozvana spljoštenost pa imamo sve više tih ekstrema povezanih sa šiljatosti tih raspodjela koje imaju takozvane teške repove, odnosno duge repove i skloni su prema ekstremima i toga će tvrdi biti sve više.

Grisogono navodi da je ovdje riječ o zbrajanju nekoliko učinaka.

"Jedan je sporo, ali ipak intenzivno i ubrzano podizanje srednje razine mora, a to znači i Jadrana. Drugi je to što Jadran postaje sve topliji, a to onda intenzivira mezoskalne ciklone. To su manje ciklone što idu uglavnom od Genove, pa se onda često presele u Jadran ili stvore takozvanu svoju 'jadransku ciklonu', koja onda ima jako dobru podlogu - toplo more, dovoljno visoko i onda dođe do zbrajanja tih efekata. Dakle, zagrijavanje i atmosfere i mora", istaknuo je.

Osvrnuo se i na tvrdnje nekih stručnjaka o promjeni odnosa u rotaciji Zemlje i Mjeseca, kazavši da su to spori i mali procesi. "Uvijek je postojalo i postoji to sporo kolebanje, međutim, to su relativno spori i mali procesi koji ne djeluju na ovim vremenskim skalama", rekao je, dodavši da je riječ o tercijarnim efektima koji su mjerljivi tek u sitnim dijelovima sekunde.

Govoreći o porastu razine mora, naveo je kako se za Jadran očekuje rast srednje razine mora u skladu s globalnim porastom.

"Do kraja stoljeća između 50 do 80, 90 centimetara. Naravno da u nekim područjima na Zemaljskoj kugli će ići to i preko dva metra jer taj prosjek se ne odnosi da će se svugdje tako događati", rekao je.

Ugrožene su niske obale

Grisogono je upozorio kako će kod nas najviše stradati estuariji, odnosno ušća rijeka i niske obale, poput Omiša.

"Tu treba smisliti nove građevinske, strojarske i arhitektonske mjere, a mi u tome očito kasnimo. Vidite kako se Venecija priprema i uložili su puno novca, a još uvijek nisu sto posto efikasni", istaknuo je.

Objasnio je i kako viša koncentracija stakleničkih plinova omogućuje efikasnije zagrijavanje atmosfere, širenje mora i njegovo zagrijavanje, što dovodi do ekspanzije te topljenja ledenjaka Grenlanda, velikog dijela Arktika i označenog dijela Antarktika.

Na pitanje o crnim scenarijima prema kojima bi do 2100. godine mogle biti potopljene pojedine obalne zone, rekao je kako takva najugroženija područja postoje.

"Postoje najugroženija područja, neka nisu, koja su dovoljno strma i dovoljno visoka građena. Iako i oni mogu stradati kad naiđe meteotsunami. Ovdje govorimo o plimskom valu", kaže Grisigono.

Potrebne su nove mjere zaštite

Na kraju Grisogono poziva na sustavno promišljanje zaštite obale.

"Treba ozbiljno razmišljati i pozivam se na političare, arhitekte, građevinare i strojare da smisle kako se to radi jer to je inženjerski posao - kako zaštititi ta ključna područja na istočnom Jadranu", poručio je.

Na kraju je istaknuo kako postoje prirodne varijacije klime, ali da se one nadodaju na ljudski utjecaj.

"Točno je da postoje prirodne varijacije klime, tako da se prirodni procesi tu superponiraju, znači nadodaju se na ljudski efekt. Međutim, ti prirodni procesi, osim ako isključimo pad meteora ili izbijanje jakog vulkana ili ogromnog potresa, ostale klimatske promjene su relativno spore i one nisu u fazi s ovim recentnim antropogenim pojavama", rekao je.

Dodao je kako rješenja treba tražiti u prilagodbi i preuzimanju postojećih modela iz drugih zemalja.

"Ja nisam inženjer, ali treba dobro razmisliti kako se tu postaviti i kako to rješavati sustavno. I u drugim zemljama se to rješava. Japan to rješava, istočni dio SAD-a, pa čak i dio zapadnog. Treba preuzimati i prilagođavati tuđe, postojeće modele. Francuzi, Talijani, Španjolci se time jako bave. Treba ulagati da bismo sačuvali našu obalu", zaključuje Grisogono.

J.T.