6 min. čitanja

PETAR BARANOVIĆ: "Otkrit ću vam tko su pravi krivci za katastrofalno stanje u hrvatskom ribarstvu!"

PETAR BARANOVIĆ: "Otkrit ću vam tko su pravi krivci za katastrofalno stanje u hrvatskom ribarstvu!"
Foto: Morski HR

Naš stalni suradnik Petar Baranović jedini je u Hrvatskoj koji ima visoku ribarsku naobrazbu, a da se istodobno i u praksi bavi ribarstvom. Zasigurno je najbolji sugovornik za artukulaciju aktualnih problema s ribom i ribolovom, pa smo ga stoga posjetili na njegovom friško obnovljenom brodu Sokol, kojeg je kupio kao 19-godišnjak i dan danas se ne odvaja od njega.

- Ljuti smo. Ljuti, razočarani i zabrinuti. Jer ono što nam je obećano, nije do sad ispunjeno - započinje svoju priču Petar Baranović i pojašnjava da postoji puno otvorenih obaveza, kako nacionalne, tako i europske politike prema hrvatskim ribarima.

Foto: Morski HR

Traljavost administracije: "Nijedan lovostaj od 2021. nije isplaćen hrvatskim ribarima!"

- Ljuti smo i jer operativni program za ribarstvo koji regulira način trošenja sredstava u obračunskom periodu od 1. siječnja 2021. do 2027. godine još uvijek nije donesen! Analogno tome, obaveze koje briselska politika ima prema hrvatskim ribarima nisu ispunjene, do te mjere da nijedan lovostaj od 1. siječnja 2021. godine nije isplaćen hrvatskim ribarima! - naglašava Baranović, pojašnjavajući da ljudima nije isplaćen od jednog do pet lovostaja.

Ribarska djelatnost je vezana uz redovnu i neizbježnu potrožnju dizelskih i naftnih derivata.

- Mi sve moramo plaćati. Održavati ove brodove da potonu, isplaćivati ljudima plaće, jer u protivnom će se i ovo malo kadra što je preostalo, jednostavno razbježati. A ako ne isplatiš plaću, blokiraju ti račun. Uz sve ovo, mi moramo raditi da bi hrvatski građani i turisti u sezoni imali izbor svježe ribe - pojašnjava Baranović i čudi se da već dvije godine nemamo ni slova o povlačenju čak 250 milijuna eura iz ribarske EU omotnice.

Tko je tome kriv; Uprava za ribarstvo, ministrica ili netko treći?

-  Oko toga vlada zid šutnje. Zapravo se o krivnji još nije javno raspravljalo, a na naše upite "što je s tim programom", još od početka prošle godine dobivamo kontinuirana obećanja "bit će do sredine 2021.", pa su bili godišnji odmori, pa je došla jesen, pa je rečeno da će biti po Novoj godini, pa na proljeće... evo nas u listopadu 2022., papira još nema!

Foto: Morski HR

"Još od 1988. godine lovim iste količine ribe"

Možemo li reći da je ribe manje nego prije ili su lovostaji i no-take zone pomogli da to više nije tako?

- Količinski se lovi, koliko sam ovim brodom lovio 1988. godine, toliko lovim i sad. Zasigurno da tome pomažu lovostaji i definitivno no-take zone, što je pametan potez kojim se jedna ozbiljna sredina s resursima i treba štititi.

Znači, vi tvrdite da je Jadran biološki bogat kao i prije?

- Da! Jadran spada u oligotrofna mora, odnosno mora koje nije bogato količinama, ali je bogato vrstama. Kvaliteta Jadrana je njegova biološka raznolikost, a ne količine. Ako ovaj brod ulovi recimo dnevno 50 kašeta ribe, budite uvjereni da bi u nekom drugom moru za isto vrijeme i istom utrošenom energijom ulovio 3 do 4 puta više. Ono što se realno dogodilo je da je došlo do promjena u strukturi, zbog ljudskog utjecaja, od klimatskih promjena, ribolova, ali i drugih ljudskih aktivnosti koje se događaju - pojašnjava Baranović.

Od ozbiljnih plovila, na Jadranu ostalo tek njih dvadesetak, a slbanska flota je veća od naše dva i pol puta!

- Na pitanje zašto mi nismo zatukli ribu do kraja s ove strane Jadrana, odgovor leži u tome da Hrvatska ima vrlo strog režim lovostaja. Imamo jako puno područja koja su zaštićena od ribolova velikim gospodarskim alatima, posebno koćama. Drugi odgovor je slabost naše flote. Javnost ne zna da je naša flota reducirana i to na zahtjev samih ribara, već odavno, a da je kroz proces scrapinga koćarska i plivaričarska flota smanjena.

Za komparaciju, naša koćarska flota ima dva i pol puta manje brodova dužih od 18 metara nego albanska. Od ozbiljnih plovila na Jadranu je ostalo tek njih dvadesetak! Hrvatski ribari ribu izlovljavaju muzejskim primjerima brodova.

No razni zeleni aktivisti imaju puno više vremena od vas ribara za pisati razna priopćenja, pa tako vas nerijetko prozivaju u kontekstu pretjeranog izlova?

- Osim mene, jedini meni poznat živući kapetan ribarskog broda, a ujedno i stručnjak s područja oceanografije i biologije mora je jedan Francuz. Drugi je vaš sugovornik danas, koji je već 30 i nešto godina na moru i završio je studij morskog ribarstva na Splitskom sveučilištu. Mislim stoga da mogu nešto reći o takvima, posebno WWF-u koji rade veliku štetu, zauzimajući medijski prostor s temama koje su često marginalne. Vrlo su drski i bezobrazni i molim vas, napišite to!

Broj dupina se višestruko povećao, a i oni moraju jesti - ulove višestruko više ribe nego svi ribari zajedno!

Koje su to teme?  

- Radi se o kontinuiranom napadu na ribare i sa zahtjevima da se zabrani ovo ili ono, a najčešće misle na koćarenje. Maloprije smo elaborirali kakvo je stanje hrvatske ribolovne flote i kako je ribolovni napor čak stagnirao.

Došli smo do činjenice da su ulovljene količine konstantne i ne bilježimo značajan pad, bez obzira što je narasla populacija dupina, koju hrvatski ribari ne ugrožavaju. Broj nama dragih morskih sisavaca je danas zasigurno veći 5 ili 6 puta nego li je bio prije 15-20 godina. A njihova dnevna konzumacija pridnenih vrsta je višestruko veća nego što ulovi čitava ribarska flota s ove strane Jadrana.  Svaka jedinka dupina dnevno pojede do 30 posto svoje mase, dakle ako je težak oko 150 kg, pojede ribe 30-40 kg minimalno - kaže Baranović.

Foto: Morski HR

"WWF se na talibanski način licemjerno obračunava s ribarima, ali ne žele s kruzerima i nautičarima"

Baranović upozorava i na nešto, što u javnom prostoru nećete pročitati.

- Ali nisu dupini problem. Mene kao stručnjaka užasno iritira vrlo heterogena skupina akademskih građana, koji uzimaju sebi za pravo na jedan vrlo talibanski način obračunavati se s kategorijama profesionalnih ribara, a da pritom licemjerno šute o najpogubnijem antropološkom utjecaju. Nisam primjetio da je WWF pokrenuo kampanju protiv ulaska kruzera u Jadran.

A tek o nautičarima koji su preplavili istočnu obalu Jadrana, o tisućama i tisućama plastičnih brodova, od kojih se svake godine u raznim havarijama potopi 5-6 brodova, koji u Jadransko more odlože stotine tona plastike, koja se kasnije u razgradnji pretvara u mikroplastiku. U kontekstu polucije Jadrana s mikroplastikom, nautički turizam je nemjerljivo veći neprijatelj od ribara. Pristojni ljudi to uopće ne kompariraju, a stručni pogotovo. Međutim, bleferi iz WWF-a i licemjeri - da.

Isto tako, količine fekalnih koliforma koje kruzeri i nautičari ispuštaju u Jadran i to u onom njegovom najosjetljivijem dijelu je katastrofalan. Nitko u hrvatskom društvu, a najmanje ta ekipa iz WWF-a o tome ne vodi računa i ne progovara ni riječi, jer se ne smije dirati u "božanstvo" nautičkog turizma. Najlakše je batinati protiv ribara koji su toliko zaokupljeni svojim poslom da nemaju vremena polemizirati s takvima i nemaju onu razinu naobrazbe koja bi im omogućila da kvalitetno komuniciraju kroz medije - oštar je Baranović.

Hrvatska politika nema karaktera da se suprostavi Rimu, niti donosi poteze suverene države

Upravo su ribari tražili još 1999. godine tražili da se velika prostranstva u Jadranu stave pod zaštitne mjere, kako bi ribolovni fond uopće opstao.

- Politika je ta koja nas je razvlačila više od 20 godina, nemajući karaktera da se suprostavi Rimu, niti da donosi poteze jedne suverene zemlje. Patetično smo, kao kućni ljubimci, potrčali za Talijanima kad su oni shvatili da to treba napraviti, pa da se na njihovu inicijativu to pokrenulo - zaključuje Petar Baranović.

Od 19. godine sa svojim Sokolom

Ljubav između mene i ovog broda datira iz 1988. godine, kad sam na njega prvi put kročio kao golobradi mladić u talijanskoj luci. Pokojni otac je donio odluku o kupnji ribarskog broda. Mene kao mladog brucoša pomorskog fakulteta u Splitu je odveo na ovaj brod i kad sam prvi put ugazio na njegovu palubu, to je bila ljubav na prvi pogled i trenutna odluka da klupe pomorskog fakulteta zamijenim s palubom ribarskog broda...

Pogledajte što je Baranović rekao o svom odnosu s brodom, s kojim se druži već 34 godine...

Jurica Gašpar

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2023 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.