PAS MRKALJ U JADRANU Znanstvenici prvi put dokumentirali nalaz tek okoćene jedinke i najmanju do sad poznatu slobodno živuću jedinku na svijetu!

Znanstvenici iz istraživačkog centra Sharklab ADRIA (Vlora, Albanija) dokumentirali su prvi ikad zabilježeni nalaz tek okoćene jedinke dubokomorske vrste pas mrkalj (Dalatias licha), zajedno s još jednom juvenilnom jedinkom. Ovo otkriće od izuzetne je važnosti jer ne samo da predstavlja prvi potvrđeni nalaz novorođenih jedinki u čitavom Jadranu, već i najmanju do sad poznatu slobodno živuću jedinku ove vrste na globalnom nivou. Oba primjerka zabilježena su u ulovu komercijalne koćarice na dubinama od 500 do 670 m, u akvatoriju između otoka Sazan i poluotoka Karaburun (Vlora, Albanija), potvrdio je za Morski HR Andrej Gajić, morski biolog i patobiolog te jedan je od najvećih svjetskih stručnjaka za morske pse i raže.

Nova studija Gajića (2025), objavljena u prestižnom časopisu Environmental Biology of Fishes (Springer), donosi nove nalaze dobivene kroz sistematska istraživanja dubokih dijelova Jadrana. Rad pruža prve podatke o traumama i ozljedama uzrokovanim ribolovnim alatima, te razmatra mjere očuvanja ove kritično ugrožene vrste, koja ujedno predstavlja jednu od najrjeđih dubokomorskih morskih pasa u našem okruženju.

Posljednji nalaz vrste bio je 1984. godine

- Objavljeni nalazi pružaju prve nedvosmislene dokaze o reprodukciji pasa mrkalja u južnom Jadranu. Time se ovaj akvatorij potvrđuje kao potencijalno ključno stanište vrste, što ne samo da naglašava potrebu za daljnjim sistematskim istraživanjima, već i otvara novo poglavlje u razumijevanju njene biologije i uloge u ekosistemu. Ovi rezultati ujedno ističu urgentnu važnost uspostave učinkovitih mjera zaštite – istaknuo je autor studije A. Gajić, rukovoditelj znanstvenog centra Sharklab ADRIA.

Najnoviji pregled morskih pasa i raža Hrvatske (2022.) navodi posljednji potvrđeni nalaz vrste iz 1984. godine, dok recentna sistematska istraživanja u Crnoj Gori (2024.) nisu zabilježila njeno prisustvo. Međutim, studija ističe da odsustvo novih nalaza može prije svega dovesti u vezu s izostankom dugoročnih i ciljano usmjerenih istraživanja dubokomorskih morskih pasa, ali i sa specifičnostima ribolovne prakse u okruženju, gdje se, za razliku od Albanije, većina komercijalnih i malih ribolova obavlja pretežno na dubinama do 150–250 m. 

Odrasli primjerci dostižu gotovo dva metra duljine

Vrijedi naglasiti da je pas mrkalj najveći poznati bioluminiscentni kičmenjak današnjice. Odrasli primjerci dostižu gotovo dva metra dužine i zauzimaju ulogu apeksnog predatora u staništima koja nastanjuju, hraneći se ribama, ražama, drugim morskim psima te raznolikim beskičmenjacima. Vrsta se razmnožava lecitotrofno viviparno, pri čemu je embrionalni razvoj podržan isključivo žumancetom, a okot nastupa nakon dugog graviditeta koji, prema dosadašnjim procjenama, traje približno dvije godine ili čak i duže.

Laboratorijske analize, uključujući detaljne patološke i radiološke preglede, pokazale su razlike u razvoju skeleta između mladunčeta i mladice, što pruža nova saznanja o rastu i kalcifikaciji. Ipak, oba morska psa su uginula odmah po izvlačenju na palubu ribarskih brodova, što može ukazivati na visoku smrtnost usljed stresa i traume tokom izlova.

Intervjui s lokalnim ribarima u Albaniji potvrdili su da je ova vrsta izuzetno rijetka – viđa se možda jednom godišnje – i gotovo uvijek se vraća mrtva kao slučajni ulov. Veći primjerci, koje ribari pamte, dosežu oko jednog metra i tri do četiri kilograma.

Slabo poznata i izuzetno ugrožena vrsta!

S obzirom na to da je riječ o slabo poznatoj i ugroženoj vrsti, Gajić naglašava nužnost uspostave stroge pravne zaštite u Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. U tom kontekstu, u suradnji s Vladom Albanije i UNEP MAP Barcelonskom konvencijom, on trenutno intenzivno radi na razvoju i implementaciji regionalnih mehanizama zaštite.

Vrijedi istaći da su sistematska istraživanja dubokog Jadrana, realizirana kroz višegodišnji projekt čuvenog Explorers Cluba iz New Yorka, rezultirala nizom prvih stvarnih podataka o mnogim kritično ugroženim i nedovoljno proučenim vrstama dubokomorskih morskih pasa. Među njima se posebno izdvajaju pas prasac (Oxynotus centrina), kostelj dubljinac (Centrophorus uyato), volonja pepeljak (Heptranchias perlo), kao i nekoliko drugih vrsta, čiji su nalazi već objavljeni u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Svjetski stručnjak za morske pse Andrej Gajić imenovan počasnim Ambasadorom Mediterana ispred Barcelonske konvencije UN-a

Morski biolog i patobiolog Andrej Gajić jedan je od svjetskih stručnjaka za morske pse i raže. Trenutno živi u Valoni, a svoj rad usmjerava o na malo poznate i kritično ugrožene vrste. U 31 godini života objavio je više od 65 znanstvenih radova, nositelj je mnogih priznanja, a rado surađuje

Morski HRJurica Gašpar

Svjetski stručnjak za morske pse s timom znanstvenika objavio studiju o neobičnom i rijetkom psu u Jadranu | | Morski HR

Morski biolog i patobiolog Andrej Gajić jedan je od tek nekoliko najvećih svjetskih stručnjaka za morske pse i raže. Posljednjih šest godina sa svojim timom aktivno radi na istraživanju jedne od

ŠAPTAČ MORSKIM PSIMA Zaštitno lice National Geographica za Morski HR: “Ubijaju milijune radi peraja!” | | Morski HR

Svjetski je dan svjesnosti o morskim psima. Tim povodom, između brojnih obaveza, uhvatili smo vrhunskog stručnjaka za morske pse, čije se biografije mogu posramiti mnogo stariji od njega. Morski