Ovo su kazne koje čekaju (grado)načelnike ako ne štite pomorsko dobro i prave se blesavi u korist "betonskih poduzetnika" - Općinama i gradovima može se oduzeti pravo upravljanja!

U posljednje vrijeme često čujemo kako predstavnici jedinica lokalne (samo)uprave ignoriraju Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, jer im se (najčešće) pod nosom odvija totalna devastacija, a oni se učestalo prave blesavi i ne rade svoj posao koji im je zakonska obaveza. Donosimo stoga kratak vodič i upute za građane kako bi razumjeli i vidjeli koliko se (grado)načelnicima, gradovima i općinama ukoliko ne štite pomorsko dobro, može ozbiljno zakonski naštetiti i tako poslati i drugima poruka koji od građana i države prave idiote. Svima koji će vam ikad pametovati kad ih krenete učiti zakonu, samo zalijepite ispred čela ovaj članak.

Prvi primjer otpora u odrađivanju svog posla mnoge su jedinice lokalne samouprave pokazivale u "neimanju" pomorskog redara. Nakon nekog vremena edukacije, prilagodbe i zapošljavanja ljudi, većina se prilagodila Zakonu, no i dalje se nađe poneki filozof od načelnika, čija ekipa služi samo da sluša što kaže lokalni šerif, umjesto da služe poreznim obveznicima i slovu zakona.

Posljedice za općinu ili grad ako nemaju pomorskog redara

Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML) propisuje izričitu obvezu za jedinice lokalne samouprave (općine i gradove) na obali da zaposle barem jednog pomorskog redara ili dogovore zajedničko obavljanje tih poslova s drugim jedinicama. Ova obveza proizlazi iz potrebe za svakodnevnim i učinkovitijim nadzorom nad pomorskim dobrom, koji dosadašnji inspekcijski sustav nije mogao osigurati zbog ograničenih kapaciteta i dislociranosti.

Pravne i financijske posljedice

Novčana kazna: Ako jedinica lokalne samouprave ne osigura zapošljavanje pomorskog redara, prema članku 204. ZPDML-a, prijeti joj novčana kazna u iznosu od 1.300 do 6.000 eura za pomorski prekršaj.

Ograničenje pristupa sredstvima i projektima: Neispunjavanje zakonskih obveza može utjecati na mogućnost sudjelovanja u određenim projektima, povlačenju sredstava ili natječajima koji uvjetuju uredno upravljanje i zaštitu pomorskog dobra.

Obveza izvještavanja i nadzora: Ministarstvo može tražiti izvješća o radu pomorskih redara, a u slučaju nepostojanja redara ili neizvršavanja obveza može izravno intervenirati, uključujući i pokretanje postupaka protiv odgovornih osoba u lokalnoj samoupravi.

Narušavanje decentraliziranog modela upravljanja: Država je nadzor nad pomorskim dobrom prenijela na lokalne jedinice kako bi se povećala učinkovitost. Neispunjavanje ove obveze može dovesti do ponovnog centraliziranja ili dodatnog nadzora od strane državnih tijela.

Mogućnost oduzimanja upravljanja pomorskim dobrom

Drugi primjer je očite zaštite "investitora" ili devastatora pomorskog dobra, gdje (grado)načelnik, općina ili grad "ništa ne vidi", iako im se sve odvija ispred nosa. Nerijetko medijima i građanima lažu da je sve u redu i ignoriraju postupiti po Zakonu. Što s njima? I za to ime rješenje!

Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (ZPDML), pravo upravljanja pomorskim dobrom može se oduzeti jedinicama lokalne samouprave (općinama) u sljedećim slučajevima:

1. Sustavno neispunjavanje dužnosti
   Ako općina propušta štititi pravo na opću upotrebu pomorskog dobra, ne sprječava nezakonito postupanje, samovlasno zauzeće ili devastaciju pomorskog dobra, te ne prijavljuje te prekršaje nadležnim tijelima bez odgode.
2. Nepoštivanje inspekcijskih mjera
   Ukoliko općina ne poštuje inspekcijska rješenja o zabrani korištenja pomorskog dobra ili ne izvršava naredbe za uklanjanje nezakonitih objekata/radova.
3. Kronično zanemarivanje nadzora
   Ako jedinica lokalne samouprave sustavno ignorira obvezu nadzora nad zaštitom pomorskog dobra na svom području, što dovodi do teških ekoloških ili javnopravnih šteta

Drugim riječima, nastave li se inatiti i ne poštivati zakon, te štititi interese onih koji debelo zarađuju od pomorskog dobra, a ne štite ga - gradovi i općine lako mogu izgubiti mogućnost upravljanja njime, a to znači da nečiji kumovi i prijatelji iduće godine neće više lako dobiti koncesiju za birtiju na plaži, najam glisera, suncobrana i ležaljki ili kiosk za prodaju sladoleda.

Kazne za općine, gradove i (grado)načelnike

Kazne se izriču i za pravne osobe (općine i gradove) kao i za odgovorne osobe u izvršnim tijelima (načelnike i gradonačelnike), koje će morati kazne plaćati iz vlastitog džepa. Ove odredbe su dio novijih zakonskih prijedloga i propisa kojima se pooštrava odgovornost za zaštitu pomorskog dobra

Prema novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama te važećim pravilnicima, kazne za jedinice lokalne samouprave (općine i gradove) i njihove odgovorne osobe (načelnike i gradonačelnike) izražene u eurima izgledaju ovako:

Najrigoroznije kazne odnose se na neuklanjanje nezakonitih objekata i neizvršenje mjera zaštite pomorskog dobra. Kazne su propisane radi sprječavanja devastacije, nezakonitog zauzeća i nepoštivanja zakonskih obveza u upravljanju pomorskim dobrom.

Dodatne sankcije

• Inspekcijski nadzor: Državni inspektorat može izravno izreći zabranu korištenja pomorskog dobra te zahtijevati hitno uklanjanje nezakonitih radova.
• Kaznene prijave: Za teže prekršaje (npr. ekološka kaznena djela) podnosi se kaznena prijava Državnom odvjetništvu.

Ključni zakonski zahtjevi za općine i gradove

Općine i gradovi su dužni:

1. Aktivno nadzirati pomorsko dobro na svom području.
2. Odmah prijaviti inspekciji svaki slučaj nezakonitog nasipavanja, zauzeća ili devastacije.
3. Surađivati s inspekcijom u izvršenju mjera zaštite pomorskog dobra.

Oduzimanje upravljanja provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nakon prethodnog inspekcijskog postupka i utvrđenih prekršaj.

Ove odredbe proizlaze iz članka 220. i drugih relevantnih članaka Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te pratećih pravilnika i odluka o redu na pomorskom dobru.

Što građani mogu napraviti, kako bi prisilili lokalne vlasti da poštuju zakon?

Građani zapravo mogu poduzeti nekoliko konkretnih koraka ukoliko jedinice lokalne samouprave ne poštuju Zakon o pomorskom dobru:

Podnošenje pritužbi i zahtjeva nadležnim državnim tijelima: Građani mogu prijaviti nepoštivanje zakona i propusta lokalnih vlasti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ili drugim nadležnim inspekcijskim tijelima koje su zadužene za nadzor provedbe Zakona o pomorskom dobru.

Sudski postupci i pravna zaštita: Ukoliko lokalne vlasti sustavno ignoriraju zakon, građani ili udruge mogu pokrenuti upravne ili sudske postupke radi zaštite javnog interesa i provedbe zakonskih odredbi.

Budite javno glasni i prijavljujte sve medijima, pogotovo Morskom HR! Građani mogu koristiti medije i društvene mreže za podizanje svijesti o problemima u upravljanju pomorskim dobrom i pritiskati lokalne vlasti da djeluju u skladu sa zakonom.

Zaštita i održivo upravljanje pomorskim dobrom u interesu je svih građana i posao jedinica lokalne (samo)uprave. Ukoliko to neće činiti, vršenje pritiska to je onda posao nas građana. Jer kako smo vas izabrali, tako vas možemo i kazniti za nerad!

Jurica Gašpar