3 min. čitanja

Otok s najmanje plastike je Zlarin, a otok s najvećim postotkom odvajanja otpada u Hrvatskoj je Krk

Otok s najmanje plastike je Zlarin, a otok s najvećim postotkom odvajanja otpada u Hrvatskoj je Krk
Foto: Udruga Sunce / sortiranje otpada na otoku Krku

Udruga Sunce organizirala je još jedno studijsko putovanje u sklopu projekta “For Plastic-Free Croatia Islands”. Ovoga puta zaposlenice Udruge Sunce s projektnim partnerima posjetile su otok s najmanje plastike, Zlarin, i otok s najvećim postotkom odvajanja otpada u Hrvatskoj, Krk.

– Cilj putovanja bio je upoznati primjere dobre prakse koje ova dva otoka primjenjuju kako bi smanjili plastični otpad na otoku. S obzirom na to da projekt “For Plastic-Free Croatia Islands” želi doprinijeti smanjenju upotrebe jednokratne plastike u dvije otočne zajednice, općini Sali na Dugom otoku i gradu Starom Gradu na otoku Hvaru, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom i Sredozemnom moru, s nama su na putovanju bili predstavnik Općine Sali pročelnik Vladimir Radulić i Josipa Grbin, predstavnica komunalnog poduzeća Mulić d.o.o., ali i projektni partneri iz Zelene akcije, Marko Košak i Ana Marija Mileusnić – kažu članice Udruge Sunce.

Prvi dan putovanja je bila posjeta Zlarinu, koji je inicijativu smanjenja plastičnog otpada na otoku pokrenuo još prije četiri godine.

– Kroz inicijativu Za Zlarin bez plastike ostvario se značajan pomak u smanjenju onečišćenja jednokratnom plastikom. Projekt su u početku podržali Turistička zajednica i mjesni načelnik, a potom su se polako počeli uključivati lokalni trgovci, ribar i mjesno stanovništvo – istaknula je Katarina Gregov, predstavnica Turističke zajednice Zlarin.

Foto: Udruga Sunce

Već sama činjenica da na ovom otoku nema automobila, dovoljan je motivator da lokalna zajednica nastavi stremiti prema razvoju koncepta održivog turizma kojim posjetitelji imaju priliku doživjeti onaj izvorni, autohtoni otok.

– Cilj nam je osvijestiti ljude da budu odgovorni potrošači i da ne zamjenjuju jednu vrstu otpada drugom. U početku naravno nije bilo lako, teško je promijeniti uvriježene navike ljudi. Ipak, kada im date edukaciju, i uz to prihvatljivu i dostupnu alternativu za jednokratnu plastiku, većina njih na kraju na to i pristane – rekla je Katarina.

Krk – otok s najvećim postotkom odvojenog otpada u Hrvatskoj

Drugi i treći dan putovanja pripao je otoku Krku, najnapučenijem i u gospodarskom smislu najrazvijenijem otoku, a ujedno i jednom od hrvatskih predvodnika u udjelu odvajanja korisnih sirovina iz otpada.

Već dugi niz godina na Krku se provodi sustav cirkularne ekonomije, ili kružnog gospodarstva, koji ne odbacuje sirovine, već ih iskoristiti za ponovnu proizvodnju. Tako se smanjuje potrošnja ograničenih prirodnih resursa (nafta, drvo, željezo), a sukladno s tim i otpad.

Otpad se prikuplja od vrata do vrata, a građani ispred svojih kuća imaju kante za odvajanje plastike, stakla, papira, biootpada i miješanog komunalnog otpada. Ipak, sustav prikupljanja otpada od vrata do vrata nije uveden u staroj gradskoj jezgri zbog odluke gradonačelnika da u starom gradu uopće ne bude kanti, kao ni klima uređaja, konopa za vješanje odjeće i sl. Tako da se otpad iz stare gradske jezgre prikuplja izvan zidina starog grada na posebnim lokacijama.

Velika količina odvojeno-prikupljenog otpada koji se može reciklirati dolazi pomiješan, zato se taj otpad prvo odvozi u sortirnicu u kojoj se dodatno sortira, balira i predaje na daljnju oporabu. Dodatno sortiranje otpada važno je kako bi se odvojio otpad koji tamo ne pripada. Osim toga, sortirnice za otpad bitne su za buduće samofinanciranje komunalnih poduzeća jer dodatno umanjuju i cijenu odvoza otpada.

Krk se ponosi i moderno opremljenom kompostanom u koju je prije dvije godine uloženo oko 6 milijuna kuna za modernizaciju pogona. Prostor nekada otvorene kompostane, nakon ulaganja, natkriven je i zatvoren, a u njemu je instaliran uređaj za strojnu obradu dovezenog biootpada. Proizvedeni kompost kompost je 1. klase koji se koristi u poljoprivredne svrhe ,a korisnici usluga Ponikve Krk na poklon dobivaju i jednu vreću tog komposta, dok veće količine prodaju po vrlo pristupačnoj cijeni i donose na kućni prag. Ponikve Krk planiraju proizvoditi i kompost 3. klase od mulja iz otpadnih voda i to u količini od 676 tona godišnje komposta.

Z.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2022 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.