Novi Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (NN 52/2025), na snazi je još od 29. ožujka 2025. godine, ali se čini kako ga mnogi još uvijek nisu naučili napamet.
Ovaj podzakonski akt donio je drastične promjene i stroga pravila za sve nautičare, skipere i vlasnike brodica. Unatoč jasnim zakonskim zabranama, svjedočimo ponavljanju starih, loših navika na moru. Pomorski redarstvenici i lučke kapetanije stoga ove sezone provode nultu toleranciju prema svima koji ne poštuju strogo definisane protokole sidrenja i priveza.




Praksa priveza priveza većih plovila za vegetaciju kao da se podrazumijevaju, iako je s razlogom zabranjena
Najveći odjek u javnosti i među ekološkim udrugama izazvala je izričita zabrana uništavanja obalne flore.
Godinama smo svjedočili prizorima teških jahti, mini-kruzera, ribarica i katamarana čiji su konopi, omotani oko stoljetnih borova na divljim plažama, pod utjecajem vjetra i valova doslovno čupali i uništavali drveće
.Članak 53. stavak 8. novog Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe eksplicitno i nedvosmisleno propisuje:
„Plovnim objektima zabranjen je privez na način da oštećuju vegetaciju na obali.“
Ova odredba konačno miče sivu zonu u kojoj su se nesavjesni skiperi branili kako „zakon nigdje ne spominje drveće“. Bilo kakvo natezanje konopa oko stabala, škrap i makije koje rezultira oštećenjem obalne vegetacije sada se tretira kao ozbiljan pomorski prekršaj [NN 52/2025]. Uz to, isti članak (stavak 10.) strogo zabranjuje i bilo kakav privez uz obalu u akvatoriju uređenih i prirodnih kupališta [NN 52/2025].

Osim vezivanja za stabla, bahati nautičari često prakticiraju i opasno "oranje" te učvršćivanje broda izravno za oštre obalne stijene. Bacanje teških sidara na plitke škrape i zabijanje klinova u stijene radi improviziranih vezova sada je pod strogim povećalom inspekcije.
Prema Članku 53. stavku 5., plovni objekti dužni su sidriti i privezati se na način da ne ugrožavaju i ne oštećuju obalu i pomorsko dobro [NN 52/2025]. Lomljenje i devastacija prirodnih kamenih formacija izravno krše ovu odredbu.
Prilikom priveza za obalu, ukupna duljina ispuštenog sidrenog lanca i samog plovila ne smije prelaziti 50 metara od kopna [NN 52/2025]. Velika plovila koja se "uguraju" tik uz stijene i škrape time automatski krše sigurnosni radijus i čine prekršaj.
Škrape u plićaku čine osjetljivi eko-sustav zaštićenih morskih organizama i algi, pa se mehaničko uništavanje stijena sidrom tretira kao ekološki kriminal.
Lučke kapetanije i njihove ispostave u suradnji s pomorskom policijom ove 2026. godine provode pojačane kontrole u uvalama. Posljedice za ignoriranje Članka 53., vezivanje za stabla i nepropisno sidrenje na škrapama uključuju:
Kazne za prekršaje protiv sigurnosti plovidbe i ugrožavanje okoliša penju se i do nekoliko tisuća eura za zapovjednike plovila, odnosno odgovorne osobe na brodu.
Pomorski inspektori imaju ovlast prekršiteljima odmah naložiti uklanjanje plovila s lokacije.
Za učestale i namjerne prekršaje, skiperima prijeti privremeno ili trajno oduzimanje dozvola za upravljanje plovnim objektima.
Ako planirate plovidbu ove sezone, a ne vjerujete portalu Morski HR, najtoplije preporučujemo da provjerite službene stranice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te zakone i pravilnike objavljene u Narodnim novinama, kako biste se detaljno upoznali s ostalim novostima.
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:



© 2026 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev